Milatović: Ugrešić duhom slobode i nepristajanja ispisala najljepše stranice u najmračnije doba

Milatović: Ugrešić duhom slobode i nepristajanja ispisala najljepše stranice u najmračnije doba

Njegoševa nagrada za 2023. godinu, koju je posthumno dobila književnica, naučnica i publicistkinja Dubravka Ugrešić, svečano je uručena Petru Milatu predstavniku Fondacije „Dubravka Ugrešić“.

Predsjednik Crne gore Jakov Milatović kazao je da je Ugrešić svojim talentom, prskosom, vedrinom, duhom slobode i nepristajanja ispisala najljepše stranice u najmračnije doba.

„Ona je bila glas budućnosti u vrijeme kad su mnogi vukli region i ljude u prošlost. Nikada se nije predavala sili i mraku. Bila je hrabrija od mnogih koji su se predstavljali kao veliki junaci. Dodjeljivanje ovogodišnje nagrade književnici Dubravki Ugrešić, čini posebno zadovoljstvo jer je žena laureat, u šezdesetogodišnjoj tradiciji Negoševe nagrade, tek po drugi put, nakon velike pjesnikinje Desanke Maksimović“, rekao je Milatović na svečanosti u Vladinom domu na Cetinju.

Predsjednik države je naveo da je Ugrešić svojom voljom odbacila nametnute identitetske odrednice koje su ograničavale njen opus unutar jednog kolektiva, borila se i izborila za svoje pravo da bude poznata samo po svom imenu i djelu.

„Zahvaljujući izuzetnom spisateljskom daru, ali i enciklopedijskom poznavanju istorije i teorije književnosti, izgradila je jedinstvenu poetiku i stil koji odlikuje razigranost, duhovitost, modernost, ali i kritički pristup. Značaj njenog djela ogleda se i u naglašavanju pozicije ženskog autorstva i feminističkog angažmana u literaturi i njenom tumačenju. Pored kultnih, nagrađivanih romana, želio bih da istaknem i njen publicistički opus, posebno zbirku eseja ‘Kultura laži’ koja hrabro govori o provali nacionalizma tokom perioda dezintegracije Jugoslavije i manipulacijama nacionalnim i etničkim identitetima u službi vlasti“, rekao je Milatović.

On je kazao da je Njegoševo književno nasljeđe najveći duhovni kapital i kulturna vrijednost sa kojom se Crna Gora predstavlja svijetu.

„Jednom riječju Njegoš je naš svetionik, koji je svojim riječima projektovao ideju slobode kojoj se nije divio samo Balkan, već i sve svjetske kulture i jezici na koje su prevedena velika Njegoševa djela. On je naš, a može da stane rame uz rame sa velikim imenima koji su svijet kulturom i knjigom mijenjali na bolje i ostavili najviše traga za sobom. Njegova širina čini djelo univerzalnim, a njega izdiže na pijadestal kao genija“.

Univerzalnost, svevremenost i humanistička dimenzija Njegoševe etike i poetike, istako je Milatović, ima potencijal da objedini identitetske različitosti, stvarajući vrijednost koja jednako pripada svima.

„Upravo u tome leži najveća snaga i najvažnije svojstvo svake velike umjetnosti – da prevazilazi lokalne odrednice i postane dio korpusa svjetske kulturne baštine. To simbolizuje i međunarodni karakter Njegoševe nagrade koja se dodjeljuje za životno djelo, odnosno za ukupan stvaralački opus, književnici ili književniku koji stvara na nekom od južnoslovenskih jezika. Ova nagrada, dodjeljena prvi put na današnji dan 1963. godine, velikom crnogorskom i jugoslovenskom piscu Mihailu Laliću, u minulih šest decenija potvrdila je svoju vrijednost i prestiž. Prvobitno uspostavljena kao najvažnije priznanje za književnost u Jugoslaviji, istorijat Njegoševe nagrade odredili su kako književne tendencije druge polovine 20. i početka 21. vijeka, tako i društveno-politički kontekst u kojem su odabirani njeni laureati“.

Milatović je istakao da dan Njegoševog rođenja koji je postao državni praznik ne slavi samo Njegoševo nasljeđe, već cijelokupnu crnogorsku kulturu.

„Afirmišući naše opredjeljenje za evropske integracije, pozivam vas da Njegoševo djelo, kao i kulturu u cjelini, gledamo kao putokaz i inspiraciju na tom putu. Što dublje budemo zalazili u evropski kulturni i životni prostor, moramo za sobom ostaviti politizaciju i zloupotrebu umjetnosti i kulture. I umjesto toga usmjeriti se ka odgovornom izučavanju nasljeđa i promociji savremenog stvralaštva, oslobođeni provincijalnih megalomanija. To je zajednička odgovornost svih nas – i političara i kulturnih poslanika. Jedino tako možemo konačno ostvariti snove o ravnopravnosti, zajedništvu i blagostanju svih evropskih naroda, u koje se ubrajaju i ovi naši balkanski“, rekao je Milatović.