Ovi podaci Monstata ukazuju da u posljednjih šest mjeseci usporava rast cijena stanova, za razliku od prethodne četiri godine kada su cijene prosječno godišnje rasle za oko 20 odsto.
Sagovornici “Vijesti” iz ovog sektora građevinarstva navode da i dalje postoji veliko interesovanje za kupovinu stanova po ovim cijenama, većinom od stranaca, ali i domaćih građana koji koriste stambene kredite.
Oni navode da se samo mijenja struktura stranih kupaca, da su prije nekoliko godina bili dominantni kupci iz Rusije i Ukrajine, a u posljednje dvije godine najčešći kupci su državljani Srbije i Turske. Kažu da se povećava interesovanja iz Zapadne Evrope i dijaspore.
Na pitanje kakvo kretanje cijena nekretnina očekuju u narednom periodu, većina sagovornika smatra da će ostati na sadašnjem nivou uz manja odstupanja, ali da će zavisiti od interesovanja kupaca – većinom stranaca. Neki očekuju da će cijene nastaviti blagi rast zbog približavanja učlanjenja u Evropsku uniju.
Podaci Centralne banke pokazuju da su stranci u prvom kvartalu ove godine kupili nekretnine u Crnoj Gori vrijedne 101,4 milion eura, što je za deset odsto manje nego u istom periodu prošle godine kada su strancima prodate nekretnine za 113,5 miliona eura.
Stranci su za cijelu 2025. godinu kupili nekretnine za 497,4 miliona eura, a u 2024. godini za 455 miliona. Od početka 2022. do marta ove godine za ukupno 1,96 milijardi eura.
Za prva tri mjeseca ove godine najviše nekretnina kupili su državljani Srbije za 21,8 miliona eura, a zatim slijede kupci iz SAD-a sa 11 miliona eura, Turske sa 10,6 miliona eura, Njemačke sa 9,5 miliona, Švajcarske sa 6,4 miliona, Ujedinjenih Arapskih Emirata sa 5,3 miliona, Bosne i Hercegovine sa 3,6 miliona, Belgije sa 3,1 milion, Rusije sa 2,7 miliona…
U prošloj godini odnos je bio sličan. Građani Srbije kupili su nekretnina za 91 milion eura, Turske za 54 miliona eura, Njemačke sa 44,7 miliona, SAD-a sa 44,5 miliona, Velike Britanije sa 27 miliona, Švajcarske sa 24,8 miliona, Ujedinjenih Arapskim Emirata sa 23,1 miliona eura…
Prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u 2006. godini iznosila je 1.087 eura, i od tada je povećana za skoro dva i po puta. Nakon nezavisnosti je rasla pa je na kraju 2008, pred početak ekonomske krize iznosila 1.530 eura, zatim je uslijedio pad na oko 1.100 eura po kvadratu i ta cijena se držala narednih 12 godine. U 2019. godini prosječan kvadrat je koštao 1.113 eura, da bi nakon izbijanja pandemije korone u 2020. njegova cijena pala na 951 euro.
U 2022. godini dolazi do rasta na 1.339 eura, kada počinje značajan rast interesovanja kupaca iz Rusije i Ukrajine, koji su u toj godini kupili nekretnina za 80 miliona eura. U 2023. cijena raste na 1.532 eura, odnosno po prvi put se izjednačava sa onom iz 2008. godine kada je bio takozvani ekonomski bum. Tržištu nekretnina trebalo je 15 godina da se cijene vrate na period prije velike svjetske ekonomske krize iz 2009. godine.
Cijene nekretnina nastavljaju da rastu, pa je prosječan kvadrat u novogradnji u 2024. bio 1.844 eura, a u 2025. godini 2.200 eura.
Od početka 2022. do kraja marta ove godine građani Crne Gore uzeli su u bankama stambene kredite vrijedne 704 miliona eura, pokazuju podaci Centralne banke.
Za isti period stranci su kupili nekretnine za skoro tri puta veći iznos od 1,96 milijardi.
Iznosi odobrenih stambenih kredita značajno rastu iz godine u godinu, i u 2025. godini bili su duplo veći nego u 2022. Razlozi su povećanje prosječnih neto zarada pa je veći broj građana postao kreditno sposoban, ali i povećanje cijene stanova što je uvećalo iznos potrebnog kredita.
U 2022. godini odobreni su stambeni krediti u iznosu od 116 miliona eura, u 2023. od 121 milion, u 2024. od 176 miliona, i u prošloj godini od 228 miliona.
U prva tri mjeseca građani su uzeli stambene kredite za 63,3 miliona eura.
Prosječna efektivna kamatna stopa na odobrene stambene kredite u prvom kvartalu ove godine iznosila je 5,4 odsto. U istom periodu prošle godine bila je 5,55 odsto.
Prema ovim podacima Monstata za mali jednosoban stan od 40 kvadrata sada treba izdvojiti 97.800 eura.
Za toliki iznos kredita i otplatu na 20 godina, prema podacima sa kreditnih kalkulatora crnogorskih banaka, rata kredita bi iznosila 644 eura i bila bi skoro dvije trećine prosječne zarade. Banci bi ukupno vratili 154 hiljade eura.
Kod otplata ovog stana na 30 godina rata bi bila 524 eura, nešto iznad polovine prosječne neto zarade, koja je u martu iznosila 1.027 eura.
