Šta će Međunarodni sud pravde odlučiti po tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela za genocid

Šta će Međunarodni sud pravde odlučiti po tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela za genocid

Međunarodni sud pravde (MSP) doneće danas (26. januar) prvu odluku u slučaju po optužbi za genocid Južnoafričke Republike protiv Izraela tokom rata u Gazi.

Većina pravnih stručnjaka smatra da će sud doneti odluku i prihvatiti zahtev Južne Afrike za privremene ili prelazne mere.

Naledi Pandor, ministar spoljnih poslova Južnoafričke Republike, biće prisutan na zasedanju sudskog veća u Hagu koje počinje u 13 sati.

Izrael je, međutim, uveren da će sud odbaciti tužbu.

„Naravno da očekujemo da će odbaciti ove potpuno apsurdne i smešne optužbe koje je podnela Južnoafrička Republika“, rekao je Ejlon Levi, predstavnik za štampu izraelske vlade, novinarima.

Južnoafrička Republika tvrdi da je Izrael prekršio Konvenciju o genocidu iz 1948. vojnom kampanjom u Gazi i podnela je tužbu pred MSP-om 29. decembra.

Genocid je najteži zločin za dokazati jer se „genocidna namera“ ne svodi na ubijanje ljudi.

Mora se dokazati da optužena država namerava da uništi nacionalnu, etničku, rasnu ili versku grupu, u potpunosti ili delom.

Južnoafrička Republika mora da predstavi dokaze o izraelskom planu ili šablonima delovanja koji ne mogu ni na koji drugi način da budu objašnjeni.

MSP, najviši sud Ujedinjenih nacija, rešava sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima.

Do sada nijedna država nije okrivljena da je počinila genocid.

Sud je 2007. zaključio da Srbija nije sprečila genocid počinjen 1995. godine u Srebrenici kada je 8.000 muslimanskih dečaka i muškaraca ubijeno u tadašnjoj enklavi pod zaštitom Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.

Radi se o privremenoj zabrani ili jasnim merama koje će obezbediti da se stanje na terenu ne pogoršava.

Većina pravnih stručnjaka smatra da je Južna Afrika zadovoljila zahteve za dokazivanjem da postoji ogroman rizik po živote ukoliko se ‘ništa’ ne učini.

Ovaj deo slučaja, predstavljanje dokaza, održan je 11. i 12. januara. Izrael je drugog dana izneo odbranu od optužbi.

Južnoafrička Republika je zatražila od suda da naredi Izraelu da prekine ratna dejstva u Gazi, te da omogući nesmetani pristup humanitarnoj pomoći.

Više od 25.700 Palestinaca, većinom žena i dece, ubijeno je u Gazi, prema podacima ministarstva zdravlja pod kontrolom Hamasa.

Procenjuje se da je oko 1,7 miliona ljudi, što je blizu tri četvrtine stanovništva, napustilo domove.

Sukob je počeo 7. oktobra 2023. kada su ekstremisti Hamasa napali pogranične zajednice i ubili najmanje 1.200 Izraelaca, a više od 240 uzeli za taoce i odveli u Gazu.

Izrael je odmah otpočeo odmazdu vazdušnim udarima i kopnenim napadima na Pojas Gaze.

Izrael je odbacio optužbe za genocid kao „grubo iskrivljene“, tvrdeći da ima pravo da se brani, te da su ciljani ekstremisti Hamasa, a ne palestinski civili.

Ako MSP odluči da proglasi hitne mere, nema obavezu da naredi baš sve ono što je Južnoafrička Republika tražila.

Sud bi mogao da naredi Izraelu da sledi međunarodno humanitarno pravo, dozvoli prisustvo i kretanje misije koja bi utvrdila činjenično stanje u Gazi ili omogući potpuni pristup humanitarnoj pomoći.

Odluke suda su pravno obavezujuće, i na njih se ne može žaliti, ali MSP nema načina da ih sprovede silom.

Ne.

Kada sud odluči o pitanju ili „vrednosti“ slučaja, može da utvrdi da genocid nije počinjen, čak i ako nametne privremene mere u ovako ranoj fazi.

Sud u osnovi utvrđuje da postoji rizik i dokle god činjenice ne bude u potpunosti istražene, sve treba da stane.

Do izvođenja slučaja pred sudom i konačne presude mogu da prođu godine.

Ali privremene mere koje nametne sud mogu da signaliziraju Izraelu i onima koji ga podržavaju da su sva dejstva i akcije pod međunarodnom prismotrom.