Crna Gora treba da nastavi da povećava akcize na duvanske proizvode, da zabrani nikotinske proizvode za oralnu upotrebu (snus), da zabrani duvanske i nikotinske proizvode s aromama i s ambalažama i pakovanjima na kojima se nalaze uljepšavajuće sličice voća, slatkiša, likova iz crtanih filmova,…
To su zaključci jučerašnje četvorosatne rasprave pred Odborom za ekonomiju na temu “Uloga mjera fiskalne politike u unapređenju efikasne kontrole duvana u Crnoj Gori”, koju je inicirala kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović, kao i predstavnici i konsultanti te organizacije koji su sjednici prisustvovali preko video linka, ukazali su da u Crnoj Gori duvanske proizvode koristi 38 odsto građana, dok je u EU taj prosjek oko 25 odsto, da u Crnoj Gori godišnje umre dvije hiljade osoba od posljedica konzumiranja duvanskih i nikotinskih proizvoda, da pušači žive deset godina kraće od nepušača,… i zaključili su da je najdjelotvornija mjera koja će spriječiti mlađu osobu da postane zavisnik i sadašnjeg pušača da prekine povećavanje dažbina na duvanske proizvode, što bi povećalo njihovu cijenu.
Ukazali su i da ankete pokazuju da sve više mladih u Crnoj Gori koristi nove nikotinske proizvode i elektronske cigarete, da njihova istraživanja pokazuju da oni nisu ništa manje štetniji za zdravlje od klasičnih duvanskih proizvoda, kao i da Crna Gora i pored brojnih najava nije zabranila nikotinske proizvode, koji se nalaze u slobodnoj prodaji i koje mogu da kupuju i maloljetne osobe.
Na tvrdnje da rast akciza izaziva šverc duvanskih proizvoda, iz SZO su istakli da nelegalna prodaja zavisi isključivo od okolnosti ka korupciji onih koji treba da ga kontrolišu.
Ministar finansija Novica Vuković ukazao je da je zatvaranje Slobodne zone u Baru za skladištenje duvanskih proizvoda 2021, kao i ukidanje slobodne zone Novog duvanskog kombinata iz 2024. godine, uticalo da se legalna prodaja poveća sa 607 tona u 2020. na 1.224 tone u prošloj godine, kao i da su prihodi od akciza povećani sa 45 miliona eura u 2020. na 119 miliona u 2024. godini.
On je naveo da je Crna Gore posljednjim povećanjem iznosa akciza na duvanske proizvode ispunila obevezu o usklađivanju sa minimalnim iznosom akciza u EU, ali da implementiranjem Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organiacije o kontroli duvana postoji prostor za dalje povećavanje iznosa akciza na duvanske proizvode kako bi se smanjila njihova dostupnost, zaštitilo zdravlje naročito mladih i povećali državni prihodi.
Vuković je kazao i da je 2006. i 2007. godine legalno tržište duvana iznosilo 1.400 tona godišnje i da nije dosegnuto ni danas, zbog čega smatraju da je ostalo još 10 do 15 odsto prometa na crnom tržištu.
Brajović je kazala da u svijetu godišnje od posljedica konzumiranja duvanskih proizvoda umre osam miliona ljudi, od čega je jedan milion takozvanih pasivnih pušača, odnosno onih do kojih dim dolazi preko pušača u njihovom okruženju.
Ukazala je i da duvanske kompanije ne odustaju od svog profita, tako da izmišljaju svake godine nove proizvode kako bi izbjegli pravila, nazivajući to “podmuklom marketinškom taktikom industrije smrti”.
Brajović je navela da sada na tržištu postoje razni nikotinski proizvodi u šarenim pakovanjima na kojima je oslikano voće, slatkišima, čak i likovima iz crtanih filmova, kako bi privukli što mlađe kupce, kao i da duvanska industrija plaća stotine influensere da ih reklamiraju u svojim objavama na društvenim mrežama.
Ukazala je da su zabrane nikotinskih proizvoda za oralnu upotrebu, mjere za unifikaciju pakovanja svih duvanskih i nikotinskih proizvoda sa jasnim upozorenjima na zavisnost i štetnost, kao i povećanje akciza na sve proizvode, najdjelotvornije mjere na smanjenju potrošnje i poboljšanju zdravlja stanovništva.
Saradnik SZO Džefri Drop, profesor istraživanja na Univerzitetu Džons Hopkins, pohvalio je dosadašnje akcije Vlade na povećavanju akciza na duvanske proizvode i izrazio je nadu da će se to nastaviti. Ukazao je i na ciklus siromaštva koji postoji kod konzumenata duvanskih proizvoda, jer što više troše na duvan, lošije im je zdravlje, manje mogu da rade i privređuju, više će morati da troše na zdravlje, čime se stvara zatvoreni krug siromaštva.
Renti Fajken iz SZO ukazala je na problem ubacivanja voćnih i drugih aroma u duvanske proizvode, čime oni postaju privlačniji za mlade i žene.
Predsjednik odbora za ekonomiju Boris Mugoša kazao je da Crna Gora malo ulaže i prevenciju i edukaciju, a da više pažnje posvećuje tome manje bi se bavila posljedicama i zdravstvenim troškovima koje izaziva korišćenje duvanskih proizvoda. Kazao je i da dio novca dobijen od akciza treba direktno usmjeravati na programe prevencije.
Ivana Vujović iz Juventasa kazala je da tri godine na usvajanje čeka novi zakon o duvanu, koji treba da zabrani nikotinske vrećice i proizvode sa aromom, da su to tri izgubljene godine u kojima su stvoreni novi mladi zavisnici.
Ljekar i poslanik DPS-a Elvir Zvrko kazao je da Crna Gora godišnje dobija 200 novooboljelih od karcinoma pluća zbog korišćenja duvanskih proizvoda.
“Ne postoji nijedan organ na koji štetno ne djeluje duvan”, kazao je Zvrko.
On je ukazao i na istraživanje sprovedeno u Srbiji, sa sličnim procentom pušača i zdravstvenim sistemom, koje je pokazalo da država duplo više novca koristi za liječenje korisnika duvanskih proizvoda nego što dobije od svih dažbina na te proizvode.
Poslanica Bojana Pićan kazala je da se svijest građana o štetnosti duvana neće promijeniti dok se “ne udare po džepu”, odnosno dok se ne povećaju akcize. Poslanik Tonći Janović saglasio se sa povećanjem akciza, pa i da paklica bude 20 eura.
Direktorica Instituta za javno zdravlje Snežana Barjaktarović Labović ukazala je na novo istraživanje (ESPAD) prema kojem 20 odsto učenika prvog razreda srednjih škola u Crnoj Gori koristi elektronske cigarete – nikotinski proizvod.
Ona je navela i da se broj korisnika IQOS-a, uređaja za zagrijavanje duvana, među 16-godišnjacima povećao sa tri odsto u 2019. na 20 odsto u 2024, kao i da se broj korisnika nikotinskih vrećica za oralnu upotrebu kod tog uzrasta povećao sa dva na 19 odsto.
