Dvadesetjednogodišnja Nikšićanka V. J. pretučena je 25. avgusta u jednom budvanskom lokalu nakon što nije dopustila nepoznatom muškarcu da sjedne za njen sto. Policiji je rekla da je muškarac, star oko 30 godina, udario nogom u stomak i prijetio da će je silovati. A njegov drug je udario dva puta pesnicom u glavu od čega je izgubila svijest, piše RSE.
Nasilnici još nijesu pronađeni.
Ovo je jedan od preko 20 slučajeva nasilja, koje je u avgustu evidentirala crnogorska policija.
Ministarstvo unutrašnjih poslova u analizi koja je nedavno objavljena na njihovom sajtu priznaje porast svih vidova nasilja.
“Konstantan trend rasta svih oblika nasilja, a posebno u porodici, prelazi u ozbiljan i složen problem društva jer se zakonski propisi koji tretiraju problem nasilja teško primjenjuju u praksi zbog nedostatka saradnje institucija sistema za primjenu zakona”, navodi policija.
I dok policija uzrok vidi u nesaradnji institucija psihološkinja Anđa Backović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su se u Crnoj Gori pomjerile granice tolerancije na agresivnost.
“Što se tiče agresivnog ponašanja, Crna Gore je ovako negdje izgledala i ranih devedesetih, kad smo zapravo i kao psiholozi, i ljudi koji ovdje žive, shvatali da ta agresivnost postaje dozvoljenija.”
Danas je ističe Backović agresivnost vidljiva u svakom segmentu života:
“Osjećam je u Podgorici, koje je postala jako napet, frustrirajući i nervozan grad.”
Učestalo nasilje i agresija
Samo tokom avgusta prema policijskim saopštenjima bilo je najmanje dvadesetak fizičkih obračuna sa različitim epilogom od lakših povreda do smrtnih ishoda.
I nekadašnji pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević za RSE kaže da zabrinjava rast agresivnog ponašanja i nasilja u društvu.
Posebno izdvaja nasilje nad ženama i vršnjačko nasilje. Uzroke vidi u urušavanju porodice:
“Šta je s porodicom? Znači, definitivno, izgubili smo tu porodicu koja je, po meni, bila osnov duštvene zajednice nekada. Izgubili smo te vrijednosti porodice.”
Janjušević naglašava da je riječ o kompleksnom problemu koji cijelo društvo mora rješavati.
Porodično nasilje u porastu
U avgustu je zabilježeno 86 krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici i 116 prekršajnih prijava a registrovana su i četiri slučaja silovanja.
U prva četiri mjeseca ove godine policija je evidentirala 207 krivičnih djela porodičnog nasilja, dok su tokom čitave prošle godine prijavljena 422.
I Backović smatra da nasilje nad ženama poprima alarmantne razmjere.
Prema njenim riječima poseban problem je kaznena politika sudova za taj vid nasilja.
“U smislu da je i blaga i neujednačena.”
Sudska praksa
“Svaka žrtva treba da ćuti i trpi dok može, a kad ne može neka presudi sebi kad sud neće monstrumu”, rekla je nedavno pred Apelacionim sudom osamnaestogodišnja djevojka, žrtva seksualnog zlostavljanja.
Krivičnu prijavu je podnijela u martu prošle godine, ali je Viši sud u Podgorici tri puta obustavljao krivični postupak.
U periodu zlostavljanja bila je maloljetna, saopštilo je Udruženje Roditelji koje je objelodanilo ovaj slučaj.
Na potezu je Apelacioni sud koji treba da se izjasni o njenoj žalbi na odluke Višeg suda.
Evropska komisija je u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2023. navela da je veoma zabrinjavajući trend rasta femicida i to što je sudska praksa za nasilje nad ženama veoma blaga.
Sistem ne vjeruje ženama
Uprkos stavu EU, Backović podsjeća da institucije sistema femicid još nijesu prepoznale kao posebno krivično djelo.
“Nikad više priče o tome da se crnogorsko društvo demokratizovalo, na neki način oslobodilo i u tome stvarno ima vidljivih pomaka dok nas istovremeno prate ovakvi, prosto patološki fenomeni.”
Ona kaže da bi demokratizacija društva zapravo trebala da podrazumijeva ili da se na njoj bazira “skoro nulta tolerancija na sve oblike nasilja, uključujući i ono nad ženama”.
Jedan od transparenata sa protesta u Podgorici zbog ubistva Šejle Bakije, Podgorica, oktobar 2021.
Backović ističe da država decenijama nije u stanju da obezbijedi pouzdanu statistiku o nasilju nad ženama, i ukazuje na slučajeve koje društvo ne prepoznaje.
“Postoji i jedan fenomen u slučajima nasilja nad ženama, a to je da mi ne registrujemo slučajeve ženskih suicida, koji su nastali kao posljedica višegodišnje patnje i nasilja nad ženama”, kaže Backović.
Ona konstatuje da sistem ne vjeruje ženama.
Nikšićka policija samo je u jednom danu 28. avgusta uhapsila pet lica zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilje u porodici.
Janjušević smatra da su alarmantni podaci o nasilju nad ženama.
“Podaci o nasilju u zadnje vrijeme, nažalost i sa tragičnim posljedicama su vrlo zabrinjavajući i uznimivajući. Ovo je alarm za duštvo koji mora da se upali.”
Backović: Sve moralne norme su relativizovane
Backović podsjeća da je agresivnost dijelom i odlika crnogorskog mentaliteta, i naglašava da porast tog ponašanja potkrepljuje nestabilan politički kontekst.
“Nemamo stabilnost, sve je promjenjivo na dnevnom nivou, institucije su u krizi. Relativizovane su sve norme, kakve god da su bile, uključujući i moralne.”
U svakodnevnom životu i “usred Skupštine će naši politički lideri reći, pa zašto ne ja kad može i on”?
Ona smatra da je zabrinjavajuće nizak stepen moralnosti – kad svoje loše postupke pravdate lošim postupcima drugih.
Uz to je na sceni , smatra Backović, bahatost i verbalna agresija.
“To gledanje na političare, na njihovo zaobilažanje istine, na bahatost, na jedan potpuni izostanak cenzure i samocenzure u javnom govoru, punom agresije, ironije, društvo ne osuđuje.”
Umjesto kažnjavanja to ponašanje je nerijetko, kaže, recept za postizanje cilja.
“To zapravo ljudima nesvjesno daje dozvolu pa budi i ti takav.”
