Specijalna olimpijada omogućava osobama sa intelektualnim smetnjama da se bave sportom, redovno treniraju i takmiče se u 32 olimpijska sporta.
U svijetu, u prošloj godini, registrovano je više od šest miliona sportista Specijalne olimpijade, koji su se takmičili u 32 olimpijska sporta. Među njima su i sportisti iz Crne Gore.
“Zadnje međunarodno takmičenje na kojem smo učestvovali je ujedno i najveće i najznačajnije takmičenje u kalendaru SOI, a to su Svjetske igre Specijalne olimpijade, koje se organizuju u olimpijskom ciklusu na svake četiri godine. Održane su u Berlinu, u junu 2023. godine. Na igrama je prisustvovalo preko 7.000 sportista, iz preko 180 zemalja. Specijalna olimpijada Crna Gora je učestvovala u četiri sporta: atletici, plivanju, stonom tenisu i boćanju”, kazao je u razgovoru za “Vijesti” Ivan Radović iz Specijalne olimpijade Crna Gora.
Delegaciju je, dodaje, sačinjavalo 19 članova. U stonom tenisu i boćanju, Crna Gora je učestvovala i u inkluzivnom sportu – dubl sastavljen od sportiste i partnera.
“Na ovim igrama sportska sreća nam nije bila naklonjena, tako da smo imali u finalima tri četvrta mjesta, a osvojili smo dvije medalje: srebrna u inkluzivnom dublu u boćanju ( Ivan Stojanović / Bojan Stojanović ) i bronzanu u trci na 200 metara ( Predrag Matanović )”, kazao je on.
Da li su rezultati sami po sebi važni u Specijalnoj olimpijadi ili se njen značaj ogleda u nečem drugom?
Specijalna olimpijada po svojoj misiji, viziji i cilju je sportska organizacija koja omogućava osobama sa intelektualnim smetnjama da mogu da se bave sportom, redovno treniraju i takmiče se u 32 olimpijska sporta. Samim tim, veliki je opseg našeg djelovanja, koji se sastoji od pružanja mogućnosti za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, prava na jednakost, kao i prepoznavanja osoba sa intelektualnim smetnjama kao ravnopravnih članova svakog društva. Naravno da su i sportski rezultati na kraju vrlo bitni, kao i svakom drugom sportu i sportskoj organizaciji.
Koje su zapravo osnovne vrijednosti Specijalne olimpijade?
U zadnjih 55 godina koliko postojimo u svijetu, napravljen je ogroman napredak u prepoznavanju i priznavanju sposobnosti koje imaju osobe s intelektualnim smetnjama širom svijeta, što Specijalnu olimpijadu čini jednom velikom svjetskom porodicom.
Kako se pripremaju naši sportisti koji se takmiče u Specijalnoj olimpijadi? Ko radi sa njima?
Iako postojimo u Crnoj Gori već 17 godina, tek u posljednjih pet možemo reći da imamo više mogućnosti da obezbijedimo našim sportistima što kvalitetnije treninge, pripreme i takmičenja. Od 2019, kao nacionalni savez, imamo mogućnost za dobijanje sredstava na konkursima koje raspisuje Ministarstvo sporta i mladih, i na taj način možemo obezbijediti kvalitetnije uslove za naše sportiste. Kroz šest registrovanih sportskih klubova, naši sportisti treniraju i takmiče se u osam sportova. Naši treneri su prošli obuke za rad u Specijalnoj olimpijadi. To su ljudi, koji, osim potrebnog znanja, imaju i druge kvalitete kako bi bili dio SO.
U tom smislu, kakva je zastupljenost sportista u odnosu na regione u Crnoj Gori – sjever, jug, centralni dio? I da li za svaki region postoje i obučeni treneri?
Naši zvanično registrovani klubovi se nalaze u Podgorici, Nikšiću, Beranama, Plavu, Pljevljima i Tivtu, tako da vrlo obraćamo pažnju, koliko smo u mogućnosti, da smo prisutni u svim regionima Crne Gore. Osim u tim gradovima, takođe kroz naše programe koje radimo u školama i vrtićima, osobe sa intelektualnim smetnjama imaju mogućnost uključivanja u treninge i u drugim opštinama. Naravno, pred nama je i dalje veliki rad kako bismo došli do cilja da u svakoj opštini imamo obučeni kadar za rad sa našim sportistima i mogućnost treniranja bar u jednom sportu. Veliki broj činilaca je potreban kako bi smo mogli i prići ostvarivanju tog cilja, ali – naravno, uz kontinuirani rad ljudi koji vole svoj posao, nadamo se da ćemo i stići do cilja.
Koliko je važna podrška porodice i društva za sportiste Specijalne olimpijade?
Mi u Specijalnoj olimpijadi smo svi zajedno jedna velika porodica i trudimo se da se i porodice naših sportista osjećaju kao njen dio. Uloga porodice naših sportista veoma je značajna, posebno u ranom uzrastu. U Crnoj Gori podrška porodicama i dalje nije na nivou koji je zadovoljavajući, i veliki je teret na porodicama u skoro svim sferama života. Organizovanjem raznih foruma za članove porodica, uključivanjem u razne programe namijenjene njima, pokušavamo da nađemo način da zajedno dođemo do istog cilja, a to je pravilan razvoj, zdravi stilovi života, socijalizacija kroz sport i pokazivanje svojih mogućnosti naših sportista. U sportskom dijelu, naši sportisti samostalno sa svojim timovima i trenerima nastupaju na takmičenjima, kao i u svim ostalim sportskim organizacijama, dok je uloga porodice – podrška van terena. To je, takođe, jedan veliki rezultat koji postižemo zajedno.
Kakve su mogućnosti za osobe s intelektualnim smetnjama kad je sport u pitanju, a mimo Specijalne olimpijade?
SOI kao globalno krovna organizacija, i SOCG kao akreditovani član SOI, smo jedini koji omogućavaju osobama s intelektualnim smetnjama da se takmiče na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, prema pravilima i akreditovanim programima SOI. Postoje u Crnoj Gori pojedinci, kao i pojedine školice sporta, koje nude mogućnost treniranja osobama sa intelektualnim smetnjama, posebno u ranijem uzrastu, ali mi ne znamo prema kojim i kakvim stručnim programima se izvode ti treninzi. SOCG je, naravno, otvorena za saradnju i otvoreni smo za sve pojedince i sportske klubove koji žele da se uključe u rad SO kroz razne obuke, kako bi se primjenjivala pravila i sprovodili treninzi kroz naše akreditovane programe. Osnovno je pravilo da u Specijalnoj olimpijadi nije dozvoljeno naplaćivanje bilo kakve vrste članarina i usluga našim sportistima. SO obezbjeđuje sve potrebne uslove za organizovanje treninga – od obuke, preko potrebne infrastrukture i opreme za održavanje treninga, ali naši sportisti i njihove porodice su oslobođeni bilo kakvog plaćanja.
Naši zvanično registrovani klubovi se nalaze u Podgorici, Nikšiću, Beranama, Plavu, Pljevljima i Tivtu, tako da vrlo obraćamo pažnju, koliko smo u mogućnosti, da smo prisutni u svim regionima Crne Gore. Osim u tim gradovima, takođe kroz naše programe koje radimo u školama i vrtićima, osobe sa intelektualnim smetnjama imaju mogućnost uključivanja u treninge i u drugim opštinama
Da li se i kakve promjene dešavaju u sportovima Specijalne olimpijade posljednjih desetak godina?
Posljednjom Strategijom SOI za period od 2021. do 2025, značajan pomak napravili smo i u pravcu razvijanja inkluzivnog sporta, uključivanje u sport djece i mladih sa intelektualnim smetnjama u što ranijem dobu, kao i u priznavanju postignutih sportskih rezultata naših sportista, kako na međunarodnom, tako i na nacionalnim nivoima.
Na koji način Specijalna olimpijada podstiče inkluziju?
Vrlo smo ponosni na podatak da smo jedina organizacija u svijetu koja ima pravila za implementaciju inkluzivnog sporta, tj. razvijen inkluzivni sport u sistemu takmičenja na svim nivoima. U Crnoj Gori, inkluzivni sport primjenjujemo još od 2012. godine, ali smo posebno ponosni na implementaciju naših programa za inkluzivni sport koji smo ostvarili, najprije u vrtićima, pa onda i u školama. U periodu od 2024. do 2026, u partnerstvu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija ćemo u preko 60 škola implementirati program inkluzivnog sporta, i na taj način dati mogućnost školama i učenicima sa intelektualnim smetnjama da formiraju timove, treniraju i takmiče se. Inkluzivni sport u Crnoj Gori implementiramo u fudbalu, stonom tenisu, boćanju i košarci. U inkluzivnom fudbalu osvojili smo četiri puta prvo mjesto i osvojili turnire na evropskim nivou.
Kako se finansira Specijalna olimpijada?
Od 2019, registracijom SO kao sportskog saveza, stekli smo pravo na finansiranje kroz sistem koji organizuje Ministarstvo sporta i mladih. Naravno, ne bismo uspjeli da postojimo svih ovih 17 godina da nismo učestvovali na raznim konkursima i projektima koje su sprovodili Delegacija Evropske unije, ambasade, ministarstva. Izdvojili bismo dugogodišnju saradnju i partnerstvo sa kancelarijom Unicefa za Crnu Goru, kroz naše inkluzivne sportske programe za djecu i mlade.
Da li Specijalnoj olimpijadi trebaju volonteri i kako se može priključiti u tom smislu, te koja je vrsta podrške najpotrebnija i najvažnija?
SO kao organizacija je postavljena na principu volonterizma i volonterskog rada, tako da bismo prije mogli reći da volonteri vode našu organizaciju, nego da pomažu. Pojam volonterizma, posebno u Crnoj Gori, usko je vezan za finansijski dio i neko angažovanje na određenim događajima. Od profesionalnih trenera, stručnih saradnika iz raznih sfera nauke i obrazovanja, preko medicinskog osoblja i stručnjaka iz oblasti IT sektora, preko 30.000 ljudi je uključeno u rad SO na volonterskoj bazi, bez obzira na finansije, dok je mnogo manji broj onih koji su u SO profesionalno angažovani. Podatak da je na Svjetskim Igrama SO u Berlinu 2023. godine učestvovalo 7.000 sportista, a 11.000 volontera, mislim da dovoljno govori o načinu funkcionisanja SO i značaju volonterizma u našoj organizaciji.
U sklopu SO postoje programi za obuku volontera, posebno mladih koji žele da volontiraju u dijelu organizacije sportskih događaja. Mi iz SO Crna Gora vrlo obraćamo pažnju na naše volontere, da se i oni osjećaju kao dio jednog velikog pokreta i dio jedne velike porodice. U tom dijelu, SO nudi i brojne mogućnosti kroz različite programe, pa naši volonteri mogu da se uključe i u rad na međunarodnim takmičenjima, da budu dio zdravstvenog programa, programa mladih lidera, te mnogo drugih koji se sprovode, na nacionalnom i na globalnom nivou.
Koji su trenutni trendovi u razvoju Specijalne olimpijade na globalnom nivou?
SOI već duže prati korak sa modernizacijom u digitalnoj sferi, tako da sve zemlje članice imaju pristup velikom broju dokumenata i edukativnih materijala potrebnih za realizaciju, ne samo sporta i sportskih aktivnosti, već i u dijelu programa za djecu i mlade, kao i zdravstvenih programa. Tako sve zemlje imaju mogućnost obučavanja, preuzimanja raznih istraživanja, učestvovanja na raznim stručnim vebinarima, a sve u cilju dodatnog poboljšanja znanja u radu sa osobama sa intelektualnim smetnjama.
Takođe, kroz regionalnu kancelariju SO za Evropu i Evroaziju, sve zemlje iz ovog regiona imaju značajnu podršku, kako bi se nacionalnim institucijama omogućio pristup raznim sportskim i inkluzivnim programima koje SO realizuje u čitavom svijetu a sve u cilju standardizacije i prilagođavanja EU standardima i, naravno, poboljšanja statusa osoba sa intelektualnim smetnjama, kao i njihovim porodicama u društvu.
6 miliona sportista Specijalne olimpijade registrovano je u svijetu, u prošloj godini. Oni su se takmičili u 32 olimpijska sporta
Kris Nikić, mladić sa Daunovim sindromom, prije nekoliko godina završio je svoj prvi Ironman, potom istrčao i šest svjetskih maratona, učestvovao na drugim brojnim trkama širom svijeta. Danas, Kris će biti na startu triatlon trke Ocean Lava Montenegro, koja se održava u Kotoru i koja će okupiti 500 takmičara iz 45 zemalja svijeta.
Devetnaestogodišnji Lojd Martin iz Velike Britanije završio je nedavno svoj prvi maraton, kao najmlađa osoba sa Daunovim sindromom na svijetu koja je to postigla.
Početkom godine, Lili Mils, takođe iz Velike Britanije, učestvovala je na Australian Openu. Lili ima rijetko genetsko oboljenje – galaktozemija.
Kris, Lojd i Lili sportisti su Specijalne olimpijade, koji su i globalno postigli zapažene rezultate. Kris i Lili nedavno su bili gosti Specijalne olimpijade Crna Gora, na turniru Inkluzivnog sporta u Baru.
