Prema podacima kojima raspolaže Ljekarska komora Crne Gore, osnovna zarada ljekara u državi iznosi 1.200 eura, ljekara specijaliste 1.480 eura, a ljekara subspecijaliste 1.700 eura. Zato sae u Ljekarskoj komori pitaju na osnovu kojih podataka je doktorka Tatjana Vešović iznijela informacije o njihovim primanjima.
„Kada se govori o primanjima zaposlenih u javnom zdravstvenom sistemu, javnosti se moraju pružiti tačni, potpuni i provjerljivi podaci“, naveli su iz Ljekarske komore.
Vešović je u razgovoru za portal Nova.rs, koji su Vijesti prenijele, objasnila zašto je dvije godine pred penziju dala otkaz na mjesto načelnice Klinike za ginekologiju i akušerstvo u Opštoj bolnici u Vršcu i preselila se u Bar gdje je počela da radi u Opštoj bolnici, a gdje se zaposlio i njeg suprug, radiolog Goran Vešović.
Vešović je u intervjuu kazala da su plate u crnogorskim bolnicama veće nego u Srbiji.
„Plata ljekara specijalista zavisi upravo od godina radnog staža, a kreću se oko 2.000 do 2.500 eura i to je osnova. Plata subspecijaliste je oko 3.000 eura. I to je sve bez dodataka na godine staža, dežurstva..sa dodacima specijalisti mogu imati i do 3.500, a subspecijalisti i do 4.500 eura mjesečno. Procenti uvećanja su za 10 godina rada 0,5 odsto po godini. Od 10 do 20 godina staža je 0,75 odsto za svaku godinu. To je jedan od glavnih razloga zašto ovdje dolaze ljekari sa iskustvom“, kazala je doktorka.
Kako su istakli u Ljekarskoj komori, ovaj intervju je izazvao negodovanje među crnogorskim ljekarima, posebno zbog podataka o zaradama koji, kako tvrde, ne odgovaraju stvarnom stanju.
„Ostaje nejasno da li su takvi navodi posljedica nedovoljne informisanosti dr Vešović ili eventualno drugačijih finansijskih uslova predviđenih njenim ugovorom o radu“, naveli su iz Komore.
Iz Komore su saopštili da su svi ljekari, bez obzira na to odakle dolaze, dobrodošli u Crnu Goru ukoliko svojim znanjem i radom pružaju podršku kolegama zaposlenim u javnom zdravstvu.
„Dobrodošla je, svakako, i dr Vešović, koja kao ginekolog radi u Opštoj bolnici Bar na osnovu privremene licence“, navodi se u saopštenju.
Međutim, iz Komore naglašavaju da su morali reagovati na izjave Vešović, jer kako tvrde, iznosi od 2.000 do 2.500 eura bi mogli predstavljati nivo na kojem bi trebalo da budu osnovne zarade ljekara, odnosno do 4.500 eura kada se uračunaju dežurstva i prekovremeni rad.
„Ljekarska komora smatra da postoje opravdani razlozi i za znatno veće vrednovanje rada ljekara. Međutim, ukoliko su navedeni iznosi predstavljeni kao postojeće zarade ljekara u Crnoj Gori, takva tvrdnja nije tačna“, ističe se u saopštenju.
Dodaje se da su crnogorski ljekari zaposleni u javnom zdravstvu izuzetno opterećeni i da nerijetko obavljaju poslove u okviru čak tri sistematizovana radna mjesta.
Iz Ljekarske komore su poručili da ljekari ne pristaju na to da dostojnu egzistenciju sebi i svojim porodicama obezbjeđuju iscrpljivanjem kroz sve veći broj dežurstava, prekovremenih sati i dodatnih poslova.
„Zarada koja omogućava dostojanstven život ne smije zavisiti od toga koliko dugo ljekar može da radi preko granica redovnog radnog vremena. Njegova osnovna zarada mora sama po sebi odgovarati godinama obrazovanja, stručnosti, složenosti posla i ogromnoj odgovornosti koju svakodnevno preuzima za zdravlje i život pacijenata“, navodi se u saopštenju.
Ističu da iza svakog ljekara specijaliste stoje godine studiranja medicine, pripravničkog staža, specijalizacije, a kod mnogih i subspecijalizacije, kao i kontinuiranog stručnog usavršavanja.
„Iza svakog njegovog potpisa i svake profesionalne odluke stoje velika stručna i pravna odgovornost, ali prije svega odgovornost prema životu i zdravlju pacijenta“, dodaje seu saopštenju.
U Ljekarskoj komori smatraju da se zarada ljekara mora određivati prema vrijednosti njegovog redovnog rada, stečenom znanju, stručnosti i odgovornosti, a ne prema broju dežurstava i sati koje može da provede na radnom mjestu.
„Dostojna osnovna zarada nije privilegija ljekara. Ona predstavlja ulaganje u stabilnost zdravstvenog sistema i sigurnost svakog građanina koji će u nekom trenutku zavisiti od znanja, stručnosti i odluke ljekara“, ocijenili su.
Iz Ljekarske komore navode da će insistirati na tome da se znanje, godine obrazovanja i odgovornost ljekara vrednuju kroz adekvatnu osnovnu zaradu, a ne prema broju dežurstava.
„Država koja čuva svoje ljekare čuva jedan od svojih najvažnijih resursa“, zaključuje se u saopštenju.
