EU će predložiti krizne mere za suzbijanje skoka cijena energije

EU će predložiti krizne mere za suzbijanje skoka cijena energije

Evropska unija će u srijedu objaviti planove za ukidanje neočekivanog profita energetskih kompanija i nametanje smanjenja potrošnje električne energije u cijelom bloku, u paketu osmišljenom da zaštiti građane i preduzeća od porasta cijena energije.

Evropske vlade su već uložile stotine milijardi evra u smanjenje poreza, davanja i subvencije dok pokušavaju da obuzdaju energetsku krizu koja podstiče rekordnu inflaciju, primoravajući industrije da zatvore proizvodnju i povećavajući račune građana uoči zime.

Evropska komisija će u sredu pokušati da prekrije taj splet nacionalnih mera koherentnijim odgovorom u celom bloku, koji se primenjuje u svih 27 država članica EU.

Nacrt planova Komisije, u koji je Rojters ugledao, smanjio bi višak prihoda od evropskih elektrana koje ne koriste gas kako bi prikupile gotovinu koju bi vlade potrošile na pomoć preduzećima i građanima sa njihovim računima.

Vetro i solarne farme i nuklearne elektrane suočiće se sa ograničenjem od 180 evra (180 dolara) po megavat satu (MVh) na prihod koji dobijaju za proizvodnju električne energije, a vlade će nadoknaditi sav višak novca i reciklirati ga za podršku potrošačima, navodi se u nacrtu, koji bi se još uvek mogao promeniti pre objavljivanja.

To bi ograničilo prihode proizvođača na manje od polovine trenutnih tržišnih cena. Nemačka cena električne energije u prvoj godini dostigla je rekordnu vrednost od više od 1.000 evra/MVh prošlog meseca i trgovala se iznad 400 evra/MVh u utorak.

Firme za fosilna goriva takođe bi se suočile sa nametom od vanredne dobiti kako bi povratile ono što je Komisija u nacrtu opisala kao „neočekivane profite“ povezane sa rastućim cenama nafte i gasa koje je podstakla Rusija koja je smanjila isporuke gasa nakon svoje invazije na Ukrajinu.

Firme za naftu, gas, ugalj i rafinerije bi morale da daju „solidarni doprinos“ od 33 odsto svog oporezivog viška dobiti iz fiskalne 2022. godine, navodi se u nacrtu.

Komisija je, međutim, odustala od prvobitnog plana za ograničavanje cena ruskog gasa, a zemlje EU su podeljene oko toga da li bi šira ograničenja cena pomogla ili naštetila naporima Evrope da obezbedi snabdevanje energentima tokom zime.

Zemlje EU će morati da pregovaraju o predlozima Komisije i da se dogovore o konačnim zakonima. Sa spornim ograničenjima cena gasa – barem za sada – diplomate iz nekih država su bile optimistične da bi dogovori mogli biti postignuti na sastanku ministara energetike EU 30. septembra.

Nacrt predloga EU takođe bi nametnuo obavezan cilj za zemlje da smanje potrošnju električne energije za 5% tokom 10% sati sa najvećom potražnjom električne energije svakog meseca, u pokušaju da uštede gorivo tokom hladnijih meseci.

Pećine za skladištenje gasa u zemljama EU sada su pune 84 odsto, premašujući predzimski cilj EU uprkos tome što je Rusija smanjila isporuke gasa bloku. Ali analitičari kažu da će Evropi i dalje biti potrebni duboki rezovi u potrošnji goriva tokom zime, kako bi se izbegle praznine prodavnica.

Brisel takođe radi na planovima za hitnu podršku likvidnosti kako bi se pomoglo energetskim kompanijama koje se suočavaju sa novcem, ali zvaničnici EU su rekli da će te mjere verovatno biti objavljene kasnije od srijede.