Parlamentarni izbori u Španiji zakazani za nedelju, 23. jul, biće vreliji nego obično, i to ne samo zato što će temperature na izborni dan u pojedinim oblastima te zemlje dostići 40 stepeni.
Nakon pet godina na vlasti, premijer i lider španskih socijalista (PSOE) Pedro Sančez nalazi se u nezgodnoj situaciji: Većina istraživanja javnog mnjenja predviđa poraz njemu i njegovoj šarenolikoj vladajućoj koaliciji, koja uključuje radikalnu ljevicu ujedinjenu oko pokreta Sumar (nekadašnji Podemos) i katalonskih separatista.
Njima će na crtu izaći dvije partije desnice – Narodna partija (PP) nekadašnjeg premijera Galicije Alberta Nunjeza Feiha, koja dolazi iz porodice partija umjerene desnice, i populistički Voks Santijaga Abaskala . Posle pet godina u opoziciji, velikih turbulencija i dvije promene rukovodstva, PP je uspjela da u najvećoj mjeri povrati svoj stari sjaj i sada važi za najpopularniju partiju u Španiji.
Redovni parlamentarni izbori bili su zakazani za jesen, ali je Sančez odličio da ih „pogura“ nekoliko mjeseci unaprijed nakon što je njegova partija ostvarila slab rezultat na regionalnim izborima krajem maja i izgubila vlast u nekoliko značajnih pokrajina. Odluka španskog premijera iznenadila je mnoge, dok su je analitičari pripisali njegovom hazarderskom karakteru i sklonosti riziku.
Da li će se Sančezu isplatiti rizik, ili će desnica predvođena Feihom i Abaskalom uspjeti da dođe do 176 poslaničkih mjesta, koliko je potrebno za većinu u Donjem domu španskog Parlamenta? Rajko Petrović sa Instituta za evropske studije nema sumnji da će Narodna partija i Voks ostvariti dobar rezultat i da će imati dovoljno poslanika za formiranje nove vlade.
„Sva istraživanja pokazuju da će PP osvojiti najveći broj glasova, mnogo više od Socijalista, i kako vrijeme odmiče i kako se izbori približavaju, ta prednost se povećava. Ona se posebno povećala nakon debate dvojice lidera, Sančeza i Feiha, gdje je ocjena javnosti da je Feiho ubjedljivo dobio debatu, od kada se prednost njegove partije povećava. Čak i mediji naklonjeni ljevičarskim opcijama govore da će PP i Voks imati većinu za samostalno formiranje vlade“, kaže on za RT Balkan.
Pitanje koje je preokupiralo mnoge analitičare u Španiji i Evropi je da li bi, u slučaju da PP i Voks osvoje više od 175 poslaničkih mjesta, bila formirana koaliciona vlada, ili bi Voks u Parlamentu podržao manjinsku vladu narodnjaka. Feiho je tokom kampanje slao pomalo konfuzne poruke, naglašavajući da cilja na apsolutnu većinu i da želi da vlada sam, distancirajući se od Voksa u određenoj mjeri.
Iako je on nedavno izjavio da „Voks nije dobar partner“, lider PP-a ipak nije u potpunosti odbacio mogućnost saradnje sa Abaskalovom partijom. Kao političar koji dolazi sa umjerenog krila Narodne partije, moguće je da on pokušava da u određenoj mjeri primiri glasače koji se plaše da je Voks isuviše „ekstreman“ za vlast, ali i da demotiviše apstinente koji bi ljevicu podržali samo da bi spriječili dolazak Abaskala na vlast.
PP je, nakon regionalnih izbora održanih u maju, postigao sporazum o saradnji sa Voksom u nekoliko pokrajina, čime je srušen svojevrstan tabu o saradnji umjerene i tvrđe desnice u Španiji. Upravo to bi moglo da se dogodi i na nivou Španije nakon nedeljnih izbora, kaže Rajko Petrović.
„Smatram da će oni imati tu većinu, kao i da će PP pristati da im Voks bude koalicioni partner. U prilog tome govori činjenica da su nakon regionalnih i lokalnih izbora, na kojima su do nogu potukli Socijaliste, PP i Voks već završile pregovore i formirale vlade po principu aktivnog učešća u regionalnim vladama, gdje je Voks jasno iznio svoje stavove, a PP ih je prihvatio u određenoj mjeri. Voks će nakon ovih izbora dobiti nekoliko ministarstava, možda unutrašnjih poslova, odbrane, obrazovanja… Svaki drugi scenario bio bi opasan po Narodnu partiju, zato što desničarsko javno mnjenje očekuje koaliciju njih i Voksa“, objašnjava naš sagovornik.
Prema podacima portala „Jurop elekts“, koji sabira rezultate svih istraživanja javnog mnjenja, PP može da računa na podršku oko 34 odsto glasača, dok Socijalisti zaostaju za oko šest procentnih poena. Desničarski Voks i levičarska koalicija Sumar boriće se za treće mjesto, pošto obe liste uživaju podršku oko 15 odsto glasača.
Španija se tokom poslednjih 15 godina profilisala kao jedan od najprincipijelnijih zastupnika teritorijalnog integriteta država, a jedna je od reijetkih zemalja članica EU i NATO koja nije priznala jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. Čvrst stav Madrida prevashodno proizilazi iz činjenice da se i sama Španija suočava sa separatizmom u Kataloniji i Baskiji. Regionalne vlasti u Barseloni su krajem 2017. godine pokušale da proglase nezavisnost, doduše bez mnogo uspjeha.
Stav Španije o nepriznavanju samoproglašene nezavisnosti Kosova već je preživio dvije promjene vlasti, 2011. i 2018. godine,tako da nema razloga za strah da bi to ovog puta moglo da se promijeni. Štaviše, Madrid bi mogao da zauzme još čvršći stav ukoliko PP i Voks dođu na vlast, smatra Rajko Petrović.
„Što se tiče naših prostora, bez obzira ko pobijedi na ovim izborima stav Španije se neće mijenjati, a pogotovo ako PP i Voks dođu na vlast, zato što su te partije izrazito antiseparatističke i da su fokusirane na suzbijanje pokreta za nezavisnost u Kataloniji i Baskiji. Voks je, po mom mišljenju, partija koja želi da očuva hrišćanski karakter Evrope i Španije, što će dodatno ići na stranu Srbije u sporu oko Kosova i Metohije“, kaže naš sagovornik.
Tome ide na ruku i činjenica da je vlada Pedra Sančeza nije promijenila pristup svojih prethodnika i nastavila je da glasa protiv članstva tzv. Kosova u međunarodnim organizacijama. To je bio slučaj i krajem aprila, kada je Španija bila jedna od samo sedam evropskih zemalja koje su se usprotivile pristupanju „Kosova“ Savetu Evrope.
Petrović naglašava da Madrid ne priznaje jednostrane secesije, i da „sve dok Srbija ne bude priznala KiM, to neće učiniti ni Španija“. „Ukoliko bi Srbija na bilo koji način prihvatila neku vrstu nezavisnosti, to će uraditi i Španija, ali ne vjerujem da će se to desiti. U Španiji ćemo i dalje imati najveću zemlju zapadne civilizacije koja će podržavati Srbiju u sporu oko KiM“, zaključuje on.
Desnica u Evropi u usponu je već nekoliko godina, a situacija se dodatno ubrzala izbijanjem sukoba u Ukrajini i sa njim povezanom energetskom i ekonomskom krizom, kao i sve većim prilivom ilegalnih imigranata iz Afrike i Azije. Italija, Švedska i Finska su u poslednjih godinu dana dobile čvrsto desne vlade, dok su partije poput Alternative za Nemačku i francuskog Nacionalnog okupljana nikada nisu bile popularnije.
Španija bi mogla da postane sledeća država koju će zapljusnuti „talas desnice“, što možda brine Berlin, Pariz i Brisel, ali nesumnjivo raduje Rim, Varšavu i Budimpeštu. Španija je za njih značajna ne samo zato što je u pitanju četvrta najmnogoljudnija članica Unije, već i zato što Madrid od prije nekoliko nedelja predsjedava Savjetom EU, pa samim tim ima mogućnost da predlaže teme o kojima će se diskutovati na sastancima tog tijela.
Jačanje desnice u Španiji je „jako bitna tema, koja u velikoj mjeri opterećuje institucije EU“, kaže Rajko Petrović.
„Od kako je prije nekoliko sedmica Španija preuzela predsjedavanje savjetom EU, njen premijer je rekao da je zadatak cijele EU da se bori protiv ‘radikalnog desničarskog populizma’. Sančez je to, naravno, rekao zato što sam ima tu vrstu problema. Ukoliko desnica dođe na vlast u Španiji, ona bi mogla da bude itekako važna karika u toj evropskoj desničarskoj priči, zato što lider Voksa Abaskal ima odlične odnose sa Viktorom Orbanom, Đorđom Meloni… Njihovi programi se, kada je riječ o budućnosti EU, u potpunosti podudaraju, oni se zalažu za tradicionalne vrijednosti, ograničavanje migracija i EU kao skup suverenih nacija“, objašnjava naš sagovornik.
„Treba, ipak, naglasiti da je PP umjerena politička opcija, ali mi se čini da će ona morati da napravi određene ustupke, pošto je Voks poprilično dosljedan i zahtijevaće ispunjenje nekih svojih obećanja. Pedro Sančez već propagira federalizaciju EU, prema tome očekujem da će pobjedom desničara u Španiji i desnica u Evropi dodatno ojačati“, zaključuje on.
Pobjeda desnice na izborima u subotu, iako vrlo moguća, ipak nije zagarantovana, između ostalog i zbog neobičnog ljetnjeg termina u kom se održavaju. Naime, veliki broj Španaca otišao je na godišnje odmore, a temperature u pojedinim gradovima ovih dana dostižu i 40 stepeni celzijusa. To bi moglo da ošteti prije svega Narodnu partiju, čiji su glasači u proseku imućniji i stariji od pristalica Socijalista.
„Nikada nismo imali ovako u sred ljeta, kada je najmanje 10 miliona od 37 miliona španskih glasača na godišnjem odmoru. Nejasno je koliko će glasača biti na putu, koliko njih će se vratiti kako glasalo, koliko će ih glasati poštom“, rekao je nedavno za „Politiko“ profesor političkih nauka iz Madrida Pablo Simon.
Feiho je optužio Sančeza da je izbore namjerno zakazao u drugoj polovini jula, kako bi smanjio izlaznost i smanjio šanse PP-a da osvoji najveći broj glasova. Ipak, oni ostaju favoriti za prvo mjesto i najveći broj poslaničkih mjesta, dok će rezultat Voksa najvjerovatnije biti ključ za njihov povratak na vlast nakon pet dugih godina u opoziciji.
