Ne dovodeći u pitanje autentičnost podataka pribavljenih presijecanjem SKY komunikacije, profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta Beograd Vanja Bajović smatra da ih je ispravnije koristiti kao „putokaz“ za pribavljanje drugih dokaza.
„Ako nadležni iz prepiske utvrde da su neka lica vršila ubistva, bavila se trgovinom narkotika… trebalo bi da dođu do svjedoka, isprate tokove novca, pribave druge materijalne dokaze,“ kazala je ona u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), dodajući da je rijetkost da se presude zasnivaju samo i isključivo na jednom dokazu.
Bajović, inače autorka naučnog rada „EnroČat i SKY komunikacija kao dokaz u krivičnom postupku“, poručuje i da je na sudu da donese konačnu odluku da li je SKY dokaz ili ne.
Iz Evropskog suda pravde kazali su za RSE da se na inicijativu jednog berlinskog suda razmatra predmet koji se tiče upotrebe ove vrste komunikacije u krivičnom postupku.
RSE: Bez informacija sa SKY aplikacije samo u Crnoj Gori ne bi došlo do hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda, gradonačelnika Budve… S obzirom na dosadašnje rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, da li se podaci Europola mogu smatrati svojevrsnim darom zemljama regiona? I kako one najefikasnije da iskoriste dobijene podatke?
Bajović: Nesumnjivo je da dostavljeni transkripti predstavljaju dragocjene podatke zahvaljujući kojima su otkrivena najteža krivična djela i organizovane kriminalne grupe širom svijeta.
Tehnologija je uvijek brža od prava, stoga je presijecanje kriptovanih komunikacionih platformi (Enročat, SKY i ANOM) nesumnjivo značajan i genijalan poduhvat istražnih timova Francuske, Holandije i Belgije, jer je zloupotrebi tehnoloških dostignuća bilo neophodno doskočiti na isti način.
Na koji način, to još sa sigurnošću ne znamo i to je ono što je najspornije u cijeloj priči.
Da bi se određeni podatak koristio kao dokaz, on mora biti pribavljen na zakonom propisan način, što znači da se mora znati „izvor dokaza“ da bi se utvrdila njegova vjerodostojnost i autentičnost i odbrani ostavila mogućnost da ga osporava. To su osnovne garancije pravičnog postupka propisane savremenim demokratskim ustavima i međunarodnim konvencijama koje se bave ljudskim pravima.Iz tih razloga je italijanski Vrhovni sud sasvim ispravno istakao da ne može odlučivati o dokaznoj validnosti SKY prepiski dok se tužilaštvo i policija ne izjasne kako su do te prepiske došli, kako je ona inicijalno pribavljena.
Ako je, kako se navodi, pribavljena po naredbi francuskog istražnog sudije da se skinu podaci sa servera, opet se nameće problem srazmjernosti i proporcionalnosti mjere, imajući u vidu da se ciljani nadzor mora odnositi na tačno određeno lice ili lica, a ne na samu SKY platformu.
Iz tih razloga bi daleko efikasnije i pravno nesporno bilo da je dostavljena SKY prepiska korišćena kao dragocjeni operativni podatak na osnovu kojih bi policije i tužilaštva pribavile druge zakonite dokaze, na kojima bi bazirali optužnice.
Kriptovani telefoni i masovni nadzor
RSE: Glavni specijalni tužilac u Crnoj Gori Vladimir Novović je saopštio da podaci u SKY aplikaciji predstavljaju dokaze i mogu se koristiti u krivičnom postupku. Crnogorski advokati se žale, navodeći da se ova prepiska koristi kao ključni ili jedini dokaz u krivičnim predmetima. Jesu li podaci sa SKY aplikacije dokaz?
Bajović: Ne mogu da odgovorim na ovo pitanje. Na sudu je da da konačnu ocjenu. Praktično posmatrano, prihvatanje SKY prepiske kao dokaza je jednostavno i efikasno za brze i lake osude onih čija krivična djela ne bi bila otkrivena da nije bilo SKY.
Ali plašim se da bi, dugoročno posmatrano, cijena bila previsoka.Otkrivanje krivičnog djela nije isto što i njegovo dokazivanje. U literaturi se često navodi zanimljiva „anegdota“ da je jedan od najvećih američkih gangstera svih vremena Al Kapone, pored svih „zlodjela“ za koja se znalo, na kraju osuđen za utaju poreza, iz prostog razloga jer je tužilaštvo moglo da prikupi dokaze za to.
U postupku se činjenice mogu dokazivati isključivo radnjama koje su predviđene Zakonikom o krivičnom postupku. Međutim SKY prepiska ne bi mogla da bude otkrivena primjenom dokaznih radnji koje naši zakonici predviđaju, niti tehnologijama kojima naše države raspolažu.
Bez međunarodne pravne pomoći bilo bi nemoguće do ovakvim podataka uopšte i doći.
Kriminal danas ne poznaje državne granice a sa razvojem interneta i digitalnih tehnologija istrage će se sve teže voditi „klasičnim metodama“ bez međunarodne pomoći i saradnje.
Opet, u presudama nije dovoljno navesti da je dokaz pribavljen putem „međunarodne pravne pomoći“ već se mora znati kako je strana država uopšte došla do takvog materijala, kako bi se provjerilo da li je to u suprotnosti sa Ustavom, Zakonom…
Pitanje korišćenja SKY kao dokaza u postupku je i pitanje redefinisanja postojećeg koncepta ljudskih prava i pravičnog suđenja a u kontekstu neslućenih mogućnosti novih tehnologija.
Ne samo onih koje koriste „kriminalcima“ poput kriptovanih telefona, već i onih koje koriste državama dajući neslućene mogućnosti nadzora svakog pojedinca.
Ako se SKY dozvoli kao dokaz, postoji opasnost da države time prećutno legalizuju i prihvate masovni nadzor, koji će, po logici stvari, moći da koriste samo one koje raspolažu takvom tehnologijom.
Time se njima dje mogućnost da „drže u šaci“ svakog pojedinca na svijetu, podacima kojima u pogledu njega raspolažu.
Predviđajući ovakvo stanje, Orvel je još 1949. u romanu „1984.“ opisao takvu državu u odnosu na koju su, “ sve tiranije iz prošlosti bile slabe i neefikasne…dijelom i zbog toga što u prošlosti ni jedna vlada nije imala moć da drži svoje građane pod stalnim nadzorom.“
Ovakva vizija me iskreno plaši.
