Brisel želi da ubrza proces pristupanja šest zemalja Zapadnog Balkana, ali tu postoje značajne prepreke: spore reforme, stara neprijateljstva i kolebljivost EU
Ministri spoljnih poslova 27 zemalja Evropske unije redovno pozivaju svojih šest kolega sa Zapadnog Balkana na neformalni ručak. Tema je uvijek ista: kako da se ubrzaju pristupne procedure, od kojih neke traju decenijama.
Uoči samita EU sa zemljama-kandidatima i susjednim zemljama, takozvanom „Evropskom političkom zajednicom“, a koji se održava sljedeće nedjelje u Moldaviji, zajednički ručak ovog ponedjeljka 22. maja imao je svoju težinu.
„Možda bi to trebalo češće da radimo“, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj, a zatim i započeo svoje „predavanje“ koje je prije svega bilo usmjereno na Srbiju i Kosovo.
Poruka Srbiji: proruski stav isključuje članstvo u EU
Borelj je šefu srpske diplomatije Ivaci Dačiću ukazao da bliske veze s Rusijom više ne idu ruku pod ruku sa članstvom. Evropska unija je uvela oštre sankcije Rusiji koja ratuje protiv Ukrajine, ali ih Srbija ne deli. „One štete nacionalnim interesima, ali takav stav svakako nije u skladu s procesom proširenja“, upozorio je Borelj. „Bliski odnosi sa Rusijom više ne funkcionišu, i to se ne odnosi samo na Srbiju.“
Evropska unija vodi pristupne pregovore sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Bosna i Hercegovina je kandidat za pregovore, ali se i dalje smatra nestabilnom, a Kosovo, koje ni Srbija, a ni sve članice EU ne priznaju kao nezavisnu državu, samo je potencijalni kandidat za pristupanje. Borelj je najavio da neke od zemalja-kandidata mogu da očekuju „strateške“ odluke EU, ali samo one koji podržavaju politiku Unije protiv ruske agresije.
„Dosta je bilo provokacija“
Sukob između Srbije i njene bivše pokrajine Kosovo posljednjih mjeseci u više navrata je eskalirao, a to, prema riječima Borelja, blokira svaki napredak u pristupnim pregovorima.
Zemlje Evropske unije imaju malo volje da prihvate države koje ne mogu da riješe međusobne sukobe – to potvrđuju i diplomate EU u Briselu. Borelj je rekao da je to ponovo ovog ponedjeljka objasnio dvjema stranama: „Evropska unija se zasniva na obavezi saradnje. Države koje su se međusobno borile u prošlosti, moraju ne samo da postanu susjedi, već i prijatelji i partneri. Radi se o zajedničkom životu.“ Zato bi Beograd i Priština konačno trebalo da primjene sporazum dogovoren uz posredovanje EU. Destruktivne provokacije sa obje strane moraju prestati.
Učiti od Ukrajine?
Na samitu sljedeće nedjelje biće prisutne i najnovije zemlje-kandidati – Ukrajina i Moldavija, koje su, zbog agresorskog rata Rusije, prošle godine u rekordnom roku dobile status koji su toliko priželjkivale. Vlade u Kijevu i Kišinjevu nadaju se da će zvanični pregovori o pristupanju početi prije kraja godine. To znači da bi Ukrajina i Moldavija taj proces završile za 20 mjeseci, za šta je balkanskim državama trebalo skoro 20 godina, ukazuju diplomate EU u Briselu. To bi, dodaju, takođe moglo da izazove i određenu zavist među zemljama-kandidatima i potencijalnim kandidatima.
Evropska komisija je u svom izvještaju potvrdila da su Ukrajina i Moldavija postigle ogroman napredak u borbi protiv korupcije i reformi vladavine prava. Čini se da na Balkanu sve to traje mnogo duže. „Ukrajina prednjači, ostali moraju da idu tim putem i da iskoriste priliku“, naglasio je visoki predstavnik EU.
Za ubrzavanje procesa proširenja EU nedavno se u Evropskom parlamentu u Strazburu založio i njemački kancelar Olaf Šolc. Ne može biti da sve to traje evo skoro 20 godina, rekao je i dodao da to ima veze i sa kredibilitetom obećanja koje je EU dala. Osim toga, naglasio je, Evropska unija mora da se reformiše da bi uopšte postala privlačna.
