Početak gradnje male hidrocentrale (mHe) na akumulaciji Otilovići u Pljevljima kasni jer Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) još nije dobila potrebne urbanističko-tehničke uslove (UTU), bez kojih ne može krenuti u realizaciju tog projekta. Zahtjev za UTU je predat u maju prošle godine, a očekuje se njihovo izdavanja u narednih mjesec dana.
To je „Vijestima“ rečeno zvanično iz državne energetske kompanije.
„Radovi još nijesu počeli, a razlog je što EPCG od maja 2022. čeka na izdavanje UTU od nadležnog ministarstva. Konačno je prije nekoliko dana došlo do pozitivnog pomaka po tom pitanju i dobili smo nacrt urbanističko-tehničkih uslova na komentare i očekujemo da nam budu izdati do sredine maja“, objasnili su iz EPCG.
U najvećoj crnogorskoj kompaniji očekuju da će radovi na realizaciji ovog projekta početi do kraja ove godine.
„Poslije završene tenderske procedure (jun-avgust), očekujemo da ćemo do septembra imati potpisan ugovor sa izvođačem. Planiramo da nakon što se završi glavni projekat, obezbijedimo građevinsku dozvolu i uvedemo izvođača u posao do kraja 2023. godine“, tvrde u EPCG.
Iz Elektroprivrede su ranije tvrdili da će izgradnja male hidroelektrane (mHE) na akumulaciji Otilovići početi u prvoj polovini 2023. godine i da će prve kilovate proizvesti godinu kasnije.
Ističu da je u toku izrada nacrta izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Pljevlja, koji će razraditi ovaj projekat.
„EPCG je dostavila smjernice za izradu izmjena i dopuna PUP-a Opštine Pljevlja, sa podacima u vezi sa izgradnjom mHe Otilovići. Završetak i usvajanje ovog planskog dokumenta očekuje se do kraja godine. Paralelno sa tim izmjenama očekujemo da UTU za izradu projektne dokumentacije mHe Otilovići budu izdati u narednih 30 dana u skladu sa članom zakona koji definiše izdavanje UTU, aktom Vlade za ovu vrstu objekata“, odgovorili su na pitanje „Vijesti“ da li je završena planska dokumentacija za ovaj projekat i ako nije šta je ostalo da se uradi.
Iz EPCG su naveli da još nisu izabrali izvođača radova, ali tvrde da će tender raspisati nakon pribavljenih UTU.
Eenergetska kompanija će izgradnju mHe u Otilovićima najvjerovatnije finansirati sopstvenim novcem.
„EPCG će još u narednih nekoliko mjeseci sagledati uslove za finansiranje projekta. S obzirom na to da kamatne stope za kredite trenutno nijesu povoljne, pa ćemo najvjerovatnije projekat finansirati iz sopstvenih sredstava. Procjena je da će projekat koštati oko 4,5 miliona“, odgovorili su iz kompanije.
Izgradnja hidrocentrale u Otilovićima, kako je ranije saopšteno iz EPCG, trajala bi i oko 18 mjeseci, što znači da ona sa radom neće moći početi prije sredine 2025 godine.
Vlada je prošle godine EPCG dala koncesiju za korištenje vode iz akumulacije Otilovići za izgradnju mHE.
„U skladu sa usvojenim koncesionim aktom, koncesiona naknada iznosiće 6,5 odsto od ostvarene godišnje proizvodnje, s tim da taj iznos ne može biti manji od pet odsto od planirane proizvodnje. Procenti godišnje proizvodnje se preračunavaju u novčani iznos po prosječnoj cijeni električne energije na berzi električne energije u godini za koju se vrši obračun koncesione naknade i raspoređuje u državni i lokalni budžet na način definisan zakonom“, kazali su iz energetske kompanije.
Brana u Otilovićima izgrađena je 1982. godine na rijeci Ćehotini a voda iz nje koristi se za potrebe Termoelektrane i vodosnabdijevanje Pljevalja. Visina brane je 59 metara, a zapremina stvorene hidroakumulacije je oko 18 miliona metara kubnih.
EPCG je ranije izgradila idejni projekat i elektrana će se gradi na temelju postojeće brane. Ona je planirana tokom izgradnje brane i ostavljeni su uslovi za izgradnju dovodne infrastrukture. Imaće dva agregata, jedan koji će raditi na ekološki prihvatljivim protocima i drugi koji će raditi u periodima srednjih i velikih voda. Snaga mHE bila bi oko tri megavata a očekuje se da će proizvoditi oko 11 miliona kilovatčasova električne energije, što po sadašnjim cijenama iznosi preko dva miliona eura godišnje.
Iz EPCG su pojasnili da će mHE moći da obezbijedi energiju za više od 1.200 domaćinstava.
Na pitanje „Vijesti“ da li će projekat imati negativan uticaj na životnu sredinu posebno ako se ima u vidu da će gornji tok rijeke Ćehotine biti proglašen za Park prirode, iz EPCG su odgovorili da izgradnja mHE ne remeti dosadašnji prirodni režim.
„Izgradnjom mHE se ne remeti dosadašnji prirodni režim, osim što pozitivno utiče na poplavne talase nizvodno od brane. Preko mHE, te osavremenjivanjem opreme brane, vršiće se ravnomjernije ispuštanje iz akumulacije, odnosno, biće maksimalno smanjen rad preliva brane u periodu velikih voda“, tvrde u najvećoj crnogorskoj kompaniji.
Stranka pravde i pomirenja tražila je da se nakon izgradnje hidrocentrala preda u vlasništvo Opštini Pljevlja što su u EPCG ocjenili kao nerealnu opciju.
