Aktuelna 43.Vlada Crne Gore formirana je 28. aprila 2022.godine. Radi se o svojevrsnom unikumu, jer su vladu formirale manjinske zajednice uz podršku parlamentarnih stranaka. Premijer je postao Dritan Abazović, predsjednik Građanskog pokreta URA, koji se zalaže za građansku, evropsku i ekološku Crnu Goru. Radi se o dosada najinkluzivnijoj vladi.
Nakon što je potpisan Temeljni ugovor između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC) na inicijativu Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića poslanici u crnogorskom parlamentu izglasali su nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića 19. avgusta 2022.godine. Nova vlada nije izabrana, jer predsjednik države Milo Đukanović nije htio na prijedlog parlamentarne većine, jer kako je kazao nisu se navodno stekli uslovi, da dodijeli premijerski mandat Miodragu Lekiću čime je prekršio ustav. Predsjednički izbori održani su 2.aprila 2023.godine i Crna Gora je dobila novog predsjednika Jakova Milatovića iz Pokreta „Evropa sad“ (PES). U oktobru 2022.godine održani su lokalni izbori na kojima je trijumfirao anti-Đukanovićevski blok stranaka, posebno u glavnom gradu Podgorici gdje je poslije tri decenije poražena Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS).
U Crnoj Gori je 30.avgusta 2020. godine na parlamentarnim izborima došlo do historijskog pada režima Mila Đukanovića i Demokratske partije socijalista. Crna Gora prolazi kroz turbulentan period od pada jednog od najdugovječnijih režima u Evropi. Dolazi do smjene generacija na političkoj sceni Crne Gore što predstavlja snažan podsticaj razvoju te zemlje i njenom putu ka punopravnom članstvu u EU.
Najveća ostavština pada režima Mila Đukanovića (DPS) na izborima 30.avgusta 2020.godine je promjena Zakona o državnom tužilaštvu i izbor novog Tužilačkog savjeta. Da se to nije desilo danas ne bi bilo nikakvih pomaka u borbi protiv (organiziranog) kriminala i korupcije.
Napadi odlazećeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića (DPS) na premijera Crne Dritana Abazovića (URA), posljedica su razotkrivanja Đukanovićeve umiješanosti u organizirani kriminal i korupciju. Premijer Abazović nudi novi politički koncept i model djelovanja saradnje i stvaranja inkluzivnog društva, za razliku od Đukanovića, koji je 33 godine producirao vještačke krize i na njima i od njih politički preživljavao. Istrage koje se sprovode upućuju, da su novcem od šverca cigareta naručivana i pojedina ubistva u Crnoj Gori, dok su izborne kampanje i pojedini mediji finansirani sumnjivim i nezakonito stečenim novcem i imovinom.
Aktualna Vlada je usvojila budžet za 2023.godinu vrijedan 2,85 milijardi eura, koji je za 160 miliona veći od budžeta za 2022.godinu. Zabilježena su rekordna izdvajanja za socijalnu politiku od 785 miliona eura, budžetom su garantirane veće penzije, plate za oko 50 hiljada zaposlenih u državnoj upravi, prosvjeti, policiji, vatrogascima i nemedicinskom kadru u zdravstvu.
Djelovanje vlade premijera Dritana Abazovića javnosti je rasvijetlilo činjenicu, da je DPS najodgovorniji za osiromašenu i opustošenu Crnu Goru, polarizirano i nerazvijeno društvo. Đukanović i njegov kartel često su isticali, da su zagovornici evropskih vrijednosti, dok su po pokazateljima gradili čvrste odnose sa Rusijom i Kinom. Ruski vlasnici postali su vlasnici oko 30% crnogorske ekonomije, dok Kina ima kontrolu nad javnim financijama preko plasiranog kredita za auto-put Bar-Boljare preko kojeg kontrolira ključnu državnu investiciju i time ugrožava javne finansije. Protuslovni premijer Duško Marković (DPS) navodno je za EU i NATO, a vezivao se za Rusiju i Kinu. Nije nimalo slučajno, da je narko kartel iz Albanije kojeg simbolizira albanski premijer Edi Rama (PS) pružio najsnažniju podršku Đukanoviću na nedavnim predsjedničkim izborima.
Analitičari smatraju, da se nezakonita trgovina kokainom i drugim narkoticima, šverc cigaretama i drugi kriminal Đukanovićevog kartela sve vrijeme se pokušavaju „prodati“ kao evropske vrijednosti, a to je u osnovi značilo njegovu privatnu državu. Došao je kraj Đukanovićevoj privatnoj državi i ulazak u post-Đukanovićevsku eru. DPS je sebe zasigurno eliminirao kao partnera za budućnost, a Đukanovićeva ostavka na čelu DPS-a je zakašnjela, jer je vodio računa da spašava sebe, a ne DPS. Nastavlja se dalja erozija DPS-a.
Đukanović je personificirao jednu partiju, koja je inficirana i involvirana korupcijom, kriminalom, stvorivši sistem privatne države gdje su institucije sistema zapravo bile zarobljene od strane monopola jedne političke partije gdje nije bilo mogućnosti da neki drugi ljudi dođu do izražaja i pozicioniraju se kao perspektiva Crne Gore.
Premijer Abazović podržava svaku regionalnu inicijativu, koja ide u pravcu ostvarivanja veće saradnje između zemalja Zapadnog Balkana. „To vidim samo kao jedan alat kojim svi mi zajedno, svih šest zemalja Zapadnog Balkana, idemo brže ka EU. Otvoreni Balkan je dobar jer stavlja akcenat na ekonomsku saradnju, na veću mobilnost, veću otvorenost, na priznavanje raznih licenci, radnih dozvola, otvorenog tržišta, dakle nešto što je zahtjev EU. Uvijek se potenciralo da je inkluzivan, da je otvoren za svih šest zemalja Zapadnog Balkana, a to je najvažnija stvar. Crna Gora je prepoznata kao zemlja koja nema nikakvih otvorenih pitanja sa svojim susjednima“.
Manjinske zajednice u Crnoj Gori nisu nikad više prosperirale kao u sadašnjoj vladi, što se pokazuje kroz njihovo učešće u Vladi Crne Gore. Sve manjinske partije su involvirane u izvršnoj vlasti i imaju nekoliko ministara. U prethodnom periodu činjena je nepravda prema manjinskim zajednicama, a sada je povećana ekonomska aktivnost u dijelovima gdje žive manjinske zajednice. Važno je zaustaviti masovne migracije i tu su uloženi određeni napori i postignuti određeni uspjesi.
Bošnjaci i Albanci moraju graditi svoju budućnost sa ostalim sugrađanima Crne Gore. bez Đukanovića, kako ne bi postali najveća kolateralna šteta nezavisnosti Crne Gore. Zaokret Bošnjaka i Albanaca je nužan, jer je u Crnoj Gori otvoren prostor i stvoren ambijent za afirmaciju svih etničkih zajednica.
ODREDITI NOVI DATUM PARLAMENTARNIH IZBORA
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je nakon odluke o raspuštanju parlamenta 16.marta 2023., pozivajući se na Ustav član 92 stav 5 17.marta 2023. raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 11. juni 2023. Poslanici parlamentarne većine su istovremeno uputili zahtjev za ocjenom ustavnosti Ukaza o raspuštanju parlamenta.
Ustavni sud Crne Gore je mjesecima bio bez kvoruma, imao je samo trojicu od ukupno sedam sudija. Kasnije je Ustavni sud popunjen sa trojicom novih sudija, a nedostaje još jedan sudija, kojeg bi trebale predložiti manjinske zajednice. Iako je Ustavni sud Crne Gore deblokiran izvana, došlo je do njegove samoblokade i njegovog neodlučivanja kao što je ocjena ustavnosti Ukaza o raspuštanju parlamenta.
“Čini mi se da neodlučivanje Ustavnog suda u odnosu na Ukaz otvara mogućnost različitih stvari. Koliko ja razumijem, bilo bi logično da se Ustavni sud prvo izjasni o izmjenama i dopunama zakona o predsjedniku, ograđujem se, ali koliko razumijem, pravna javnost je taj akt već percipirala kao neustavne, tako da ja pretpostavljam da će odluka Ustavnog suda biti takva”, kazao je novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je izjavio da se neće ponašati kao Đukanović, te da će uvažavati sve institucije, prije svega Skupštinu. „Ako Skupština odluči da skrati sebi mandat, ja ću se u odnosu na to blagovremeno odrediti“, rekao je Milatović.
Analitičari smatraju, da su demokratske promjene u Crnoj Gori nepovratan proces i da je potrebno na osnovu konsultacija sa političkim strankama da novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odredi novi datum održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora.
Borba protiv kriminala i korupcije je u fokusu aktualne vlade. Luka Bar detektirana je u brojnim međunarodnim izvještajima kao lokacija preko koje se odvijaju različiti oblici međunarodnog kriminala.
Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) je u svom izvještaju zapisala: „Izaslanici balkanskog kartela putovali su u zemlje Latinske Amerike kako bi sarađivali s lokalnim mafijaškim grupama, pregovarali o cijenama i dogovarali isporuke kokaina. Od 2003. proizvodnja kokaina se više nego udvostručila, stvarajući milijarde evra novca od droge za evropske kriminalne mreže. Državljani Balkana i njihove kolege u latinoameričkim kriminalnim organizacijama godinama rade zajedno u transkontinentalnoj trgovini kokainom. Čistoća kokaina zaplijenjenog u Evropi porasla je na 90% u posljednjoj deceniji. Navodno, pošiljke droge su krijumčarene uglavnom skrivajući ih u teretnim kontejnerima za banane, iako trgovci postaju sve sofisticiraniji i mijenjaju svoje načine transporta kokaina. Droge se uglavnom šalju u glavne luke zapadne Evrope, uključujući Španiju i Belgiju, kao i u jugoistočnu Evropu, a zatim se redistribuiraju u druge zemlje potrošača u Evropi[4].”
GI-TOC je u jednom svom drugom izvještaju zapisao: „Ovaj izvještaj otkriva da postoji i pomorska balkanska ruta koja dovozi drogu u jugoistočnu Evropu kroz ključne komercijalne morske luke: kokain iz Latinske Amerike i heroin preko Turske i Bliskog istoka. Ostala roba koja se krijumčari ovom rutom uključuje oružje, otpad, krivotvorenu robu i cigarete. Osim toga, pruža uvid u šverc duž Dunava. Studija slučaja, koje obuhvataju devet komercijalnih luka u regionu, centralni su element ovog izvještaja.[5]“
Analitičari smatraju, da je započeta beskompromisna borba protiv organiziranog kriminala, koji se između ostaloga odvija preko Luke Bar, predstavlja odlično polazište za nastavak te borbe u drugim segmentima crnogorskog društva. Pri tome je zbog važnosti borbe protiv kriminala važno konsolidirati vlasništvo Luke Bar, a najoptimalnija varijanta je, da država Crna Gora postane 100% vlasnik Luke Bar umjesto dosadašnjeg rascjepkanog vlasništva u kojem učestvuju pojedini vrlo sumnjivi privatni suvlasnici sa teškim bremenom porijekla imovine, kriminala i korupcije. Pohvale dolaze na rad Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), koji nastavljaju sa suzbijanjem organiziranog kriminala širom Crne Gore. Podignut je ugled Crne Gore u svijetu i afirmirana saradnja sa međunarodnim partnerima. Zbog toga je važno da i građani Crne Gore izraze snažnu podršku borbi protiv kriminala i korupcije kao pošasti, koja usporava i/ili blokira brojne procese onemogućava napredak Crne Gore.
Od izuzetne važnosti je demontaža režima Mila Đukanovića, koji je kapilarno prisutan u svim segmentima crnogorske države i društva. Posebnu prijetnju predstavljaju Đukanovićevi kadrovi u sektoru unutrašnjih poslova, policiji i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). Dekontaminacija tih resora je neophodan proces. Uslijedit će akcije hapšenja i razbijanja lanaca organiziranih kriminalnih grupa dešifriranjem aplikacije Sky.
U Crnoj Gori su se desili historijski procesi. Započeto je procesuirane ljudi iz vrha pravosuđa, iz vrha tužilačke organizacije, nedavno i iz vrha policije. Neizbježno je procesuiranje i ljudi iz političke sfere. Ruka pravde neće zaobići nikoga, samo je pitanje njene brzine. Đukanović sebe ne može izuzeti iz pravnog poretka Crne Gore. Za sada su stradali ljudi koji su bili u njegovom neposrednom okruženju.
Predsjednički izbori su pokazali, da dolazi kraj polarizaciji u crnogorskom društvu kroz dvije politike koje su bile kao protuteža jedna drugoj. Sve više dolaze do izražaja politike centra. Đukanovićev režim je izgubio snagu kao i jedna desničarska politika sa druge strane je izgubila snagu, dok politika centra raste. Radi se o mukotrpnom i dugoročnom procesu, jer podrazumijeva pitanje pravde, građani čeznu za pravdom, žele pravdu i ruka pravde u Crnoj Gori je već proradila. Povećanje životnog standarda ide ka tome da se polarizacija u društvu polako smanjuje. U 2022.godini Crna Gora je imala najveću prosječnu platu i najveću minimalnu zaradu u regionu.
Procesi u regionu, koji su prvo započeti u Sjevernoj Makedoniji postepeno eliminiraju nosioce destabilizacije, kriminala i korupcije kao što su Nikola Gruevski (VMRO-DPMNE), Hashim Thaci (PDK), Bojko Borisov (GERB), a poslije pada Mila Đukanovića (DPS) na red dolazi Edi Rama (PS) i Milorad Dodik (SNSD). Lokalni izbori u Albaniji 14.maja 2023.godine vjerovatno će dovesti do prijevremenih parlamentarnih izbora u toj zemlji.
Analitičari smatraju, da Crna Gora sasvim sigurno ide naprijed i da je nesporno članstvo Crne Gore u NATO-u, odnos prema priznanju Kosova kao i genocidu u Srebrenici. Jasni stavovi novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića i premijera Dritana Abazovića potvrđuju jasnu evroatlantsku opredijeljenost i pripadnost Crne Gore.
