Prema tim navodima, Teheran i dalje posjeduje hiljade balističkih raketa kratkog i srednjeg dometa. Iako je više od polovine lansirnih sistema uništeno, oštećeno ili skladišteno u podzemnim objektima, dio tih kapaciteta može biti relativno brzo osposobljen ili vraćen u upotrebu.
Procjene ukazuju da je iranski raketni arsenal tokom rata smanjen za približno polovinu, ali da zemlja i dalje raspolaže sa više od 1.000 raketa, od ukupno oko 2.500 koliko je imala prije izbijanja sukoba. To, kako se navodi, omogućava Teheranu da zadrži ozbiljnu udarnu sposobnost u regionu.
Ovakve procjene razlikuju se od izjava američkih zvaničnika. Sekretar Pentagona Pit Hegset ocijenio je da je iranski raketni program „praktično uništen“, uz tvrdnju da su zalihe i lansirne platforme iscrpljene i gotovo potpuno neefikasne.
S druge strane, bivši analitičar CIA Kenet Polak upozorava da je Iran i ranije pokazivao sposobnost brzog oporavka vojnih kapaciteta, ocjenjujući da Teheran ostaje jedan od najozbiljnijih vojnih aktera na Bliskom istoku, odmah iza Izraela.
Prema istim izvorima, Iran zadržava i ograničene zalihe krstarećih raketa, uz mogućnost njihove upotrebe protiv brodova u Persijskom zalivu ili američkih snaga u regionu, ukoliko diplomatski napori ne urode plodom.
Slične procjene iznijete su i krajem marta u izvještaju agencije Rojters, u kojem se navodi da su SAD uništile tek oko trećine iranskog raketnog i dronskog arsenala. Sudbina značajnog dijela preostalog naoružanja ostaje nejasna. Dio je vjerovatno uništen, ali se pretpostavlja da je značajna količina sklonjena u podzemne tunele i bunkere.
Podaci Centralne komande SAD pokazuju da je Iran samo u prvim danima sukoba ispalio više od 500 balističkih raketa i preko 2.000 dronova.
