Najveći uticaj na cijene u marketima koje “Vijesti” posjećuju imao je pad vrijednosti piletine, koja je oko 2,4 eura jeftinija nego u septembru 2023. Niže i cijene teletine, toalet papira, mlijeka…
Kupovina 15 proizvoda čije cijene u podgoričkom velikom marketu “Vijesti” prate, sada košta oko 2,4 eura manje nego septembru prošle godine.
Za te artikle u devetom mjesecu 2023. trebalo je izdvojiti 50,22 eura, a danas 47,88 eura.
Slično je i u maloj trgovini u Podgorici, u kojoj ova potrošačka korpa sada košta 35,1 euro, što je 3,1 jeftinije nego u septembru prošle godine.
I voće i povrće na pijaci jeftinije je za ukupno oko euro nego prije godinu dana.
Iako podaci pokazuju da je odlazak u trgovinu danas blago povoljniji, treba uzeti u obzir da najveći dio razlike i u velikom i malom marketu čini cijena piletine koja sada košta oko 2,3 eura manje nego u septembru 2023.
Bitno je istaći i da je trenutno na snazi državna akcija “Limitirane cijene”, što prošle godine u septembru nije bio slučaj.
To je, između ostalog pokazao mjesečni cjenovni barometar “Vijesti”, kojim je praćeno kretanje mjesečnih cijena 15 proizvoda u podgoričkom malom, velikom marketu i na pijaci. Reporter je u ove objekte išao jednom mjesečno od septembra prošle godine, i to 14. u mjesecu, kako bi popisao cijene, ispratio njihova kretanja i eventualna poskupljenja ili pad. Riječe je o 15 različitih namirnica, istog proizvođača, identične vrste i gramaže, kako bi se dala prava slika mjesečnih promjena.
Prema podacima Uprave za statistiku Monstat, potrošačke cijene su u julu bile više za 0,4 odsto, u odnosu na jun. Cijene u julu ove godine su takođe imale rast od 3,5 odsto, u poređenju sa julom prošle godine. Najveći uticaj na mjesečnu inflaciju je imao rast cijena za smještaj, gorivo, restorane, kafee, meso, kafu, voće, ulja, vazdušni prevoz…
Najveća razlika u odnosu na septembar prošle godine je zabilježena u cijeni piletine, koja je danas jeftinija gotovo 2,3 eura nego tada. Kilogram sada treba platiti 8,5 eura, dok je u devetom mjesecu 2023. isti proizvod koštao 10,8 eura. U odnosu na septembar prošle godine, oko pola eura manje košta i teletina, za koju treba izdvojiti 14,5 eura, a nešto manja je i cijena mlijeka. Oko 40 centi manje koštaju riblji štapići i toalet papir, dok je 20, odnosno 30 centi, niža cijena deterdženta za suđe i toalet papira.
Sa druge strane, po deset centi su skuplji kalodont, čokolada i stiješnjena šunka. Oko 20 centi više treba izdvojiti i za kilogram jabuka i paradajza, dok je najveća razlika u cijenu u slučaju krastavaca, koji su danas u velikom marketu skuplji za 80 centi nego na isti dan prošle godine…
Za kupovinu svih 15 proizvoda sa liste u velikom marketu, u septembru 2023. je trebalo izdvojiti 50,22 eura.
Poređenjem sadašnjih, sa cijenama iz novembra prošle godine kada je na snazi bila akcija 43. Vlade “Stop inflaciji”, vidi se da je ista korpa od 15 artikala u velikoj radnji koštala 47,15 eura. To znači da je ove proizvode ukupno trebalo platiti 70 centi manje nego danas, kada ova korpa košta 47,88 eura. Najveća razlika u cijeni tada je bila u slučaju ribljih štapića, koji su koštali euro manje nego danas – 1,8 eura, dok je voće i povrće bilo jeftinije od 10 do 90 centi nego sada.
Takođe, proizvodi koji su tada bili obuhvaćeni državnom akcijom “Stop inflaciji” su blago jeftiniji, nego oni koji podliježu sadašnjoj “Limitirane cijene”. Deveti mjesec ove godine je ipak u odnosu na novembar povoljniji u slučaju piletine i teletine, i to za jedan, odnosno pola eura.
Veliki pad cijene piletine je zabilježen i u malom podgoričkom marketu, koja sada u odnosu na septembar 2023. košta 2,5 eura manje – 10 umjesto 12,5 eura. Oko 20 centi manje treba izdvojiti i za banane, krastavac i jaja, dok su jabuke sada jeftinije za deset centi. Značajno je pojeftinio i kalodont i to za 30 centi, pa košta 1,2 eura.
U maloj trgovini u odnosu na prije godinu dana, sada je skuplje mlijeko pa litar košta 1,5 eura, dok je 20 centi skuplja i čokolada koju treba platiti 1,19 eura. Ostale cijene nijesu se značajnije mijenjale.
Za ukupnu korpu artikala u malom marketu, potrošači su u septembru prošle godine morali da izdvoje 38,26 eura. Isti proizvodi su dva mjeseca kasnije, u novembru 2023. godine, iako mala radnja nije podlijegala državnim mjerama za borbu protiv inflacije, trebalo platiti 35,9 eura, što je 2,4 eura jeftinije. Ista kupovina na današnji dan košta 35,1 euro.
Na pijačnim tezgama koje “Vijesti” posjećuju, od prošle godine se nije mijenjala samo cijena banana, čiji kilogram danas, kao i tada, košta euro. U međuvremenu je pola eura pojeftinio paradajz, pa košta euro, dok su za po 20 centi jeftiniji i krastavci i jabuke.
Na tezgama je za ovo voće i povrće u septembru prošle godine koštalo 5,1 euro, a ta cijena se zatim u novembru 2023. blago spustila na pet eura. Iste namirnice na istom mjestu danas treba platiti 4,2 eura.
Državna akcija, odnosno ograničenje trgovačkih marži kroz mjeru “Limitirane cijene”, zvanično je počelo od 6. septembra. Novom odlukom Vlade, u trgovinama na veliko i malo ograničene su marže za 66 prehrambenih i higijenskih proizvoda, a u odnosu na raniju istoimenu akciju, na spisku proizvoda su i voće, povrće, malo više vrsta mesa i namirnica za ličnu higijenu. Ova akcija će trajati do 31. januara sljedeće godine.
Vlada očekuje da će se kroz ovu mjeru smanjiti cijene više od 1.000 artikala, a marže su u sektoru prehrane u trgovinama na veliko i malo ograničene na 10 odsto. One su takođe za za higijenske proizvode ograničene na maksimalno 10 odsto u trgovini na veliko i 15 odsto u trgovini na malo.
Marža predstavlja razliku između nabavne i prodajne cijene robe.
Na snazi je trenutno i ranija mjera kojom su marže ograničene za pet osnovnih životnih namirnica, na po pet odsto u trgovini na veliko i trgovini na malo. Na toj listi su nezavisno od gramaže pšenično brašno (tip 400 i 500), šećer kristal, jestivo suncokretovo ulje i kuhinjska so od kilogram.
Akcija “Stop inflaciji” je prvobitno počela u martu 2023. godine i trajala je do jula. Njen nastavak “100+” zvanično je počeo 2. oktobra i njome su snižene cijene za više od 100 artikala, među kojima su osim hrane i robe široke potrošnje, bili i ljekovi i bijela tehnika. Cilj ove kampanje tadašnje Vlade, trgovačkih lanaca i uvoznika bio je čuvanje standarda građana i usporavanje inflacije.
Paralelno sa ovom akcijom, u martu, oktobru, novembru i decembru 2023. zabilježena je i mjesečna deflacija, odnosno pad cijena.
Vlada o pokretanju nove akcije “Limitirane cijene” nije konsultovala Privrednu komoru, dio trgovačkih lanaca i dva udruženja poslodavaca, a oni su prethodno kazali da mjeri nedostaju ekonomske analize, socijalni dijalog, da će se narušiti poslovni i konkurentski ambijent, stvoriti negativne posljedice za kompanije, da imaju primjese populizma…
Trgovci su najavili da će poštovati mjere kao i sve odluke Vlade, ali i da oni nisu odgovorni za generalni rast cijena.
“Naš je stav da ovo neće uticati na smanjanje inflacije, jer marže nisu razlog rasta cijena. Marže nisu, niti će biti razlog inflacije. Kompanija ‘Voli’ u svom lancu marketa primjenjuje najniže marže koje mogu da osiguraju stabilno i neometano poslovanje. Ograničenje marži i povećanje plata ne idu jedno s drugim”, kazali su “Vijestima” iz trgovačkog lanca “Voli”.
