Za formiranje naftnih rezervi u periodu od ove do kraja 2028. godine biće potrebno 44,5 miliona evra, od čega je 7,5 miliona obezbijeđeno za ovu godinu kao bespovratna pomoć iz Evropske unije za prevazilaženje energetske krize, a ostatak novca obezbijediće se kroz posebnu naknadu koju će plaćati građani i privreda u iznosu od tri centa koji će biti dodati na maloprodajnu cijenu goriva.
Obavezu formiranja obaveznih rezervi shodno predlogu zakona imaju Uprava za ugljovodonike i svaki uvoznik naftnih derivata koji uvozi 15.000 tona i više bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.
To je definisano Predlogom zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je ušao u skupštinsku proceduru i za koji Ministarstvo energetike i rudarstva traži hitni postupak usvajanja.
Pitanje obaveznih rezervi ocijenjeno je, u okviru pregovora o pristupanju Crne Gore u Evropsku uniju, kao ključno mjerilo za otvaranje i zatvaranje pristupnih pregovora o Poglavlju 15 – Energetika.
Rezerve će služiti u slučaju rizika od nastanka poremećaja ili u slučaju poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima
Država planira da naftne rezerve čuva u rezervoarima državnog Montenegrobonusa u Baru za čiju modernizaciju treba da potroši 1,5 miiona evra od 7,5 koliko je dodijeljeno bespovratno iz EU, dok će ostatak novca biti potrošen za nabavku rezervi naftnih derivata.
Za potrebe adaptacije i modernizacije rezervoara Ministarstvo energetike i rudarstva treba da raspiše tender za izvođenje radova i nadzor nad radovima koji bi trebalo da traju šest mjeseci, a prve količine naftnih rezervi će se kupiti u 2025. godini
Na sastanku Savjeta ministara Energetske zajednice (EZ), koji je održan u decembru prošle godine u Beču, Sekretarijat EZ je najavio da će u toku 2024. godine inicirati donošenje odluke o prekršajnim mjerama u vezi s ispunjavanjem obaveza iz Sporazuma o formiranju Energetske zajednice koje se odnose na implementaciju Direktive EU br. 2009/119/EC o obaveznim rezervama nafte i/ili naftnih derivata, ako navedena obaveza ne bude što hitnije realizovana.
U obrazloženju predloga Zakona je navedeno da je naknada namjenski prihod Uprave za ugljovodonike i uvoznika naftnih derivata kao obveznika formiranja obaveznih rezervi. Upravi naknada služi za finansiranje nabavke rezervi naftnih derivata i pokrivanje svih troškova u vezi s obaveznim rezervama, dok uvoznicima pokriva trošak finansiranja i premiju rizika, trošak skladištenja i trošak rezervi u nematerijalnoj formi (tiketi) tokom trajanja obaveze.
85 odsto dizela i 15 odsto benzina činiće obavezne rezerve što proporcionalno odgovara njihovom tržišnom odnosu
Visinu naknade utvrđuje Vlada na prijedlog Ministarstva energetike i planirano je da Upravi kroz period od 2024. do 2028. godine (u kome se planira intenzivna nabavka fizičkih rezervi naftnih derivata) pripada dva centa, a uvoznicima cent po litru goriva.
“Imajući u vidu da je procijenjena godišnja potrošnja motornih benzina, gasnih ulja i TNG-a na nivou od 430.000.000 litara/kg, prosječni godišnji trošak za građane i privredu na ime formiranja obaveznih rezervi u periodu 2025-2028. godina procjenjuje se u iznosu od 12.900.000 evra. Nakon što se do kraja 2028. godine završi formiranje fizičkih rezervi naftnih derivata u svojini Uprave za ugljovodonike, iznos naknade od 2029. godine nadalje će se smanjiti i procjenjuje se u iznosu od dva centa, od čega bi Upravi i uvoznicima pripao po cent”, navodi se u obrazloženju predloga zakona.
Uprava za ugljovodinike će kod Centralne banke otvoriti posebni namjenski račun na koji će se slivati novac od ove naknade koja se samo u ovu svrhu može koristiti.
Predlogom zakona je definisano da će Uprava za ugljovodonike na javnom tenderu nabavljati potrebne količine naftnih rezervi koje će čuvati u skladišnim kapacitetima koji su joj dati na korišćenje i upravljanje, i/ili za koje ima zaključen ugovor o skladištenju.
“Skladište za obavezne rezerve naftnih derivata mora da ispunjava uslove propisane tehničkim propisima i da ima infrastrukturu za istovar i utovar naftnih derivata s najmanje dvije vrste transporta. Ugovor o skladištenju može se zaključiti s energetskim subjektom koji ima licencu za skladištenje nafte i naftnih derivata, u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetika, odnosno ekvivalentnim propisom zemlje u kojoj se skladištenje vrši”, navedeno je u predlogu Zakona.
Obavezne rezerve naftnih derivata uvoznik može da skladišti u sopstvenom skladištu na osnovu licence za skladištenje nafte i naftnih derivata, /ili skladištu za koje ima zaključen ugovor o skladištenju.
Uprava odnosno uvoznik može da skladišti obavezne rezerve naftnih derivata u državama EU, odnosno Energetske zajednice na osnovu ugovora o skladištenju, po prethodnom odobrenju Ministarstva i zemlje u kojoj će se obavezne rezerve naftnih derivata čuvati. Ovo zakonsko rješenje je dato da bi, kako je pojašnjeno, uvoznici koji nemaju skadišta u Crnoj Gori čuvali rezerve u svojim matičnim državama.
“Tržište naftnih derivata u Crnoj Gori karakteriše izraženi oligopol, odnosno nekolike naftne kompanije (precizno četiri – Jugopetrol, Ina CG, Petrol CG, Hifa Oil CG), uvoze preko 96% ukupne količine naftnih derivata. Od navedenih kompanija skladišne kapacitete u Crnoj Gori ima samo kompanija Jugopetrol, a sve kompanije imaju matične kompanije u Grčkoj, Hrvatskoj, Sloveniji ili Bosni i Hercegovini, koje imaju skladišne kapacitete u tim državama”, navedeno je u obrazloženju predloga zakona.
Ministarstvo energetike je dužno da do 1. marta tekuće godine utvrdi minimalnu količinu obaveznih rezervi naftnih derivata za period od 1. jula tekuće godine do 30. juna naredne godine koje će odgovarati količini za 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza ili 61 dana prosječne dnevne potrošnje.
Te podatke o godišnjim količinama i strukturi naftnih rezervi Monstat će dostavljati Evropskoj komsiji (EK).
Uvoznici i Uprava za ugljovodonike dužni su da omoguće predstavnicima Ministarstva energetike, EK pristup svim lokacijama na kojima se drže obavezne rezerve naftnih derivata i uvid u dokumentaciju i registre koji se na njih odnose.
“Količinu i strukturu obaveznih rezervi naftnih derivata koje treba da formiraju uvoznici, odnosno Uprava, za period nakon stupanja na snagu ovog zakona do 30. juna 2025. godine, Ministarstvo će utvrditi u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona obračunom na osnovu podataka o uvozu, izvozu i potrošnji naftnih derivata i količini komercijalnih rezervi naftnih derivata”, navodi se u obrazloženju predloga Zakona.
Predlogom Zakona je definisano i da Vlada formira Savjet za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima koji će imati predsjednika i osam članova.
Ključni zadatak Savjeta će biti da prati redovnost snabdijevanja tržišta Crne Gore i država članica EU i/ili Energetske zajednice naftnim derivatima. On će se formirati na četiri godine i finansiraće se iz budžeta Ministarstva energetike.
“Savjet čine dva predstavnika Ministarstva energetike, starješina Uprave za ugljovodonike, predstavnik organa državne uprave nadležan za poslove finansija, predstavnik regulatornog tijela za energetiku, predstavnik organa uprave nadležan za poslove carina, po jedan predstavnik dva energetska subjekta s najvećim udjelom u prometu naveliko na tržištu naftnih derivata i predstavnik energetskog subjekta koji obavlja energetsku djelatnost trgovine namalo naftnim derivatima”, precizirano je u predlogu zakona.
Savjet će, između ostalog, predlagati Vladi ukidanje mjera za rješavanje poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima.
Savjet će biti izabran u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Tokom 2024. godine nisu planirane nabavke naftnih derivata već isključivo kumulacija prikupljenog novca, obnova skladišnih kapaciteta, kompletiranje zakonodavnog okvira i institucionalno jačanje, odnosno, stvaranje nužnih preduslova za fizičku nabavku rezervi koje bi bile kupljene u prvoj polovini 2025. godini.
“Zbog toga će u 2024. godini prikupljena sredstva na ime naknade za obavezne rezerve biti u značajnom višku u odnosu na planirane rashode u ovoj godini i treba da budu budžetom planirana za narednu godinu, dodatno na procijenjeni plan prihoda za 2025. godinu po osnovu naknada”, pojašnjeno je u predlogu Zakona.
Pored priliva na ime naknade za obavezne rezerve na namjenski račun Uprave za ugljovodonike pri budžetu ostvariće se i prihod od PDV-a na naknadu za obavezne rezerve.
“S obzirom na to da naknada za obavezne rezerve ulazi u poresku osnovicu pri određivanju maloprodajne cijene naftnih derivata. Planirani prihod u 2024. godini po osnovu PDV-a na naknadu za obavezne rezerve iznosi oko 225.000 evra mjesečno, dok za period od 2025. do 2028. godine iznosi oko 2.710.000 evra godišnje
