Bakljada koja se završila izgorjelim krovom jedne škole bila je potrebna da bi se takvoj vrsti proslava završetka osnovne škole stalo na kraj, smatra predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović . Petar Špadijer iz Prosvjetene zajednice ističe da odgovornost u ovom slučaju nije samo na školi već na čitavom društvu, jer djeca gledaju sa medija i sa ulice da se svaka vrsta slavlja dešava uz bakljade i haos, pa je i za očekivati da se takav scenario dešava i u školskom dvorištu.
Božović i Špadijer su gostujući u Jutranjem programu TVCG istakli da imaju utisak da brojni problemi u obrazovanju koji su decenijama gurani pod tepih postali vidljivi, ali da će trebati vremena i angažovanja svih činilaca društva da se stanje popravi.
„Javnost se okrenula školstvu i problemima koji nijesu ostavljeni samo nastavnicima i čini se da se stvari pomjeraju sa mrtve tačke. I sa nasiljem u školama se dešava neka promjena i društvo drugačije gleda na to nego do sada. Što se tiče zapaljenog krova škole, desio se eksces, treba ispitati i kazniti, ali ne bih ga definisao kao nešto što ruši nastojanja koja su krenula da se stanje u obrazovanju popravi. Sigurno da plan rada u školama nije takav da se djeci omogući bakljada, ali oni sa medija, ulice, stalno gledaju da se tako proslavlja, dobiju istu poruku da se izražavanje svake emocije dešava sa haosom i baljkadom, onda je normalno da nam se dese ove stvari. Odgovornost nije samo na školi“, naglašava Špadijer.
Božović ističe da je od oktobra stigla nova vlast i ministarka i da nijesu mogli očekivati da se promjene dese odmah i preko noći.
„Nijesmo očekivali previše, mi smo drugopolugođe i počeli sa jednim simpoličnim štrajkom kako bi ukazali da je potrebna reforma od prvog osnovne, pa do fakulteta. Đaci danas nijesu isti kao prije dvije ili tri godine, njihova koncentracija da prate ono što im prezentujete 45 minuta je mnogo slabija i to je univerzalan problem o kojem svakako treba razmišljati i tražiti možda nove model rada u učionici“, kaže Božović.
Špadijer naglašava da se od cijelog društva mora tražiti uvažavenje nastavnika i ukazivati na važnost obrazovanja.
„To je jedina budućnost koja omogućava napredak. Od medija, od političkih odluka, od porodica, svi treba da pomognu priču o obrazovanju i položaju nastavnika“, kazao je Špadijer.
Problem sa poklanjanjem ocjena je nešto na šta, kako kaže Božović, posebno treba obratiti pažnju.
„Nekada nijesmo umjeli da se odbranimo od pritiska i učenika i roditelja, a onda smo i na odjeljenskim vijećima počeli da se preglasavamo. Bilo je slučajeva gdje smo učeniku sa trojke pokloni četvorka iz nekog predmeta kao stimulans za rad a na vijeću krene to preglasavanje i dijete dobije pet, potpuno nezasluženo. Imali smo i situacije da direktori zloupotrebljavaju odjeljenska vijeća, često hoćemo da budemo prijatelji moćnim roditeljima. Imamo i tu zakonsku odredbu po kojoj učenik može da traži izuzeće nastavnika i da ga isputuje komisije, a da se zahtjev đaka ne preispituje. I tu je ogroman prostor za zolupotrebe, a to je praksa već godinama. To zakonsko rješenje postoji od 2013, i mi smo slali zahtjev se to preispita došlo je do škupštine ali se isti tako skrajnulo sa dnevnog reda. Imali smo slovo l pored imena učenika još od šestog razreda, što je nastavnicima znak da je kandidat za luču i jedna vrsta pritiska“, objašnjava Božović.
Najveća odgovornost je, kako dodaje, na direktorima, jer ako se on postavi tako da se zakonski pravila ispune onda će se raditi malo više i drugačija će biti klima u školi.
Špadijer naglašava da je na planetarnom nivou došlo do problema sa skraćivanjem gradiva, a vrlo često i to straćeno im se ne prezentuje na pravi način.
„A kako đacima spuštate kriterijume i oni se trude još više da olakšaju učenje i tu im nijesmo mnogo pomogli. Te nerealne ocjene prave problem na fakultetima, i moramo vratiti prijemne ispite. Ja kao zoolog ističem da je selekcija sila koja pokreće život na planeti, a mi smo selekciju ubili posljednjih 15-tak godina“, navodi Špadijer.
