Lavovi imaju kvalitet da „okrenu“ Italiju, ali da li će to riješiti sve probleme

Lavovi imaju kvalitet da „okrenu“ Italiju, ali da li će to riješiti sve probleme

Ako su prvi porazi u “Morači” nakon više od decenije (od Slovenije i Bosne i Hercegovine) stigli prerano da bi se donosili zaključci, a dobre igre na Evropskom prvenstvu i posebno pobjeda nad Srbijom učinili da se možda stekne i pogrešna slika, prvi meč baraža sa Italijom bio je najbolja potvrda da su “lavovi” daleko od pravog sistema, kontinuiteta u igri…

Rukometaši Crne Gore poraženi su od Italije sa 32:26 u prvom meču baraža za odlazak na Svjetsko prvenstvo i u Podgorici će u nedjelju od 17.30 morati sve da “isprave” ukoliko žele da opravdaju ulogu favorita i izbore deseto veliko takmičenje u istoriji.

Da li “lavovi” mogu da istope minus šest iz Konversana? Njihov kvalitet je takav da bi to mogli da urade i protiv mnogo jačih ekipa od “azura”, ali je možda čak i važnije pitanje – da li bi takav preokret učinio da svi problemi nestanu, da bude najava igara kakva i priliči klasi rukometaša kakvi su Branko i Miloš Vujović , Nemanja Grbović , Nebojša Simić …

– Ovo nije ni sjenka onoga što možemo da odigramo – rekao je selektor Vlado Šola poslije utakmice na jugu Italije.

Upravo takav je osjećaj kod većine koji u posljednje vrijeme prate naš nacionalni tim – Crna Gora nikada nije imala generaciju sa toliko talenta, ali i da veliki iskorak sa Evropskog prvenstva prije dvije godine (11. mjesto) nije iskorišćen na pravi način…

Očigledno je da od kada je Šola selektor (debitovao u martu prošle godine porazom od Slovenije) mnoge čudne stvari prate “lavove” – od poraza od Bosne i Hercegovine u Podgorici, preko zbunjujućeg tajm-auta na meču sa Mađarskom tokom Eura, do važne pobjede nad Srbijom, a opet i neočekivano ubjedljivog poraza od Italije.

Uz sve to, selektor je uspio i da pokvari odnose sa dvojicom standardnih reprezentativaca Božom Anđelićem i Milošem Božovićem , a upravo je u Konversanu bilo više nego očigledno da bi baš Anđelić u odsustvu povrijeđenog Radojice Čepića mnogo značio na poziciji srednjeg beka.

Ovako je Šola morao da improvizuje sa Vukom Borozanom i Vasilijem Kaluđerovićem , igračima kojima to nije idealna pozicija, dok je jedini pravi srednji bek bio debitant – Filip Krivokapić .

Treba biti i realan i podvući da su “lavovi” sa slabijim igrama krenuli i nešto prije dolaska Vlada Šole – na Svjetskom prvenstvu u Poljskoj i Švedskoj najavljivalo se četvrtfinale i plasman u olimpijske kvalifikacije, a na kraju su stigle samo dvije pobjede (na šest mečeva) i to uz dosta muke protiv autsajdera Irana i Čilea.

Tadašnji selektor Zoran Roganović rekao je da nije uspio, da mu je riječ važnija od svega i povukao se sa klupe reprezentacije.

Umjesto njega je stigao Šola, očekivala se reakcija, korak naprijed, ali jedna pobjeda na Evropskom prvenstvu i jedna u prethodnim kvalifikacijama to sigurno nisu donijeli.

Brojke su nekad surove, a one kažu da je hrvatski stručnjak Crnu Goru vodio na osam takmičarskih mečeva, a doživio je šest poraza i upisao samo dvije pobjede – protiv Kosova i Srbije.

U nedjelju svi očekuju treću i to ubjedljiviju od šest razlike, a ukoliko ona dođe ili će Šola morati da mijenja nešto ili će to učiniti Rukometni savez Crne Gore.