Zašto je izbio sukob na Kosovu i kako će Zapad da izvrši pritisak na Srbiju

Zašto je izbio sukob na Kosovu i kako će Zapad da izvrši pritisak na Srbiju

Masovni protesti, barikade i napadi na novinare i misiju EU nova su realnost u sjevernom dijelu Kosova, gde živi srpska manjina.

Čini se da je sukob između Srbije i delimično priznatog Kosova dostigao temperaturu. Nije slučajno što ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova već preporučuje „da se uzdrži od posete ovom regionu Zapadnog Balkana“.

Takvi rasporedi zahtjevaju promjenu strategije od EU i Sjedinjenih Država.

Više informacija o sukobu na Zapadnom Balkanu i izgledima za njegovo rešavanje uz podršku Zapada pogledajte u članku urednika „Evropske Pravde” Jurija Pančenka Srbija ide all in: zašto ultimatum Zapada može imati neočekivane posledice za saveznika Ruske Federacije.

Beograd optužuje Kosovo za upotrebu sile protiv srpske manjine i pokazao spremnost da zauzvrat upotrebi silu.

Početak sukoba bila je odluka kosovske vlade da zabrani upotrebu srpskih autonomnih jedinica u zemlji. Ova zabrana je trebalo da stupi na snagu 1. avgusta. Međutim, oštra reakcija srpske manjine i Beograda dovela je do toga da je Zapad ubedio Prištinu da odloži ovaj korak.

Prvo mjesec dana, do 1. septembra, pa još dva mjeseca, a kasnije su počeli da traže da se uvođenje novine odloži za deset mjeseci, tačnije, do kraja rata u Ukrajini.

U jednom trenutku, ovi zahtjevi su otvoreno stigli do Prištine. Na kraju, kosovski premijer Aljbin Kurti najavio je spremnost samo na delimičan kompromis – konačna zabrana brojeva biće odložena do sledećeg proleća, ali će od 21. novembra za takve brojeve biti izrečena kazna od 150 evra.

Srbija očekivano nije pristala na takav kompromis. Stranka Srpska lista, koja zastupa interese kosovskih Srba (i koja je u potpunosti orijentisana na stranku predsednika Srbije), izjavila je spremnost da odmah posle prve kazne počne proteste.

A kada ovaj ultimatum nije uspeo, Srbi su krenuli u akciju. Mandate su dobili i poslanici kosovskog parlamenta sa „Srpske liste“ (iako su tamo ubrzo vratili svoje predstavnike) i opštine u kojima živi srpska manjina. I pored toga, etnički Srbi koji su radili u kosovskoj policiji dali su svoje akreditive.

Ovaj pritisak doneo je delimičan uspeh Beogradu.

Posle intervencije Sjedinjenih Država, kosovske vlasti su još jednom pristale na odlaganje zabrane srpskih brojeva. Kompenzacija za njih bila je odluka EU da se konačno dogovori oko ukidanja viza – Kosovo je trenutno jedina od balkanskih zemalja koja nema bezvizni režim sa EU.

Međutim, to nije moglo da zaustavi sukob.

Na Kosovu su 18. decembra zakazani lokalni izbori u opštinama u kojima su poslanici „Srpske liste“ osvojili mandate. A pošto je ova stranka odbila da učestvuje u reizborima, glasanje bi moglo da dovede do toga da mandate dobiju predstavnici drugih srpskih partija, trenutno marginalnih, ali rešenih da se ne sukobljavaju, već da sarađuju sa kosovskim vlastima.

Dakle, zadatak Srbije je bio da poremeti izbore na severu Kosova. U situaciji kada zapravo nema policije u regionu, to je lako uraditi. Počeli su napadi na biračka mesta u kojima su učestvovali bivši policajci.

Kao odgovor, kosovska vlada najavljuje uvođenje svojih specijalnih policijskih snaga na sever zemlje radi zaštite biračkih mesta. Između ostalog, priveden je jedan od učesnika napada – bivši policajac Dejan Pantih.

To je dovelo do novog izbijanja protesta.

Istovremeno, tokom vikenda se saznalo da su kosovske vlasti posle konsultacija sa SAD ponovo pristale na ustupke i odlažu lokalne izbore za april sledeće godine.

Međutim, ova odluka više nema uticaja na sukob.

U regionu se aktivno grade barikade, čuju se eksplozije, nepoznate osobe napadaju novinare i čak su bacile šok bombu u vozilo civilne misije Euleks.

Čini se da je napad na misiju EULEKS bio prekretnica za Zapad. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borel već je rekao da „kosovski Srbi moraju odmah da uklone barikade“ i da odgovorni za napade moraju biti izvedeni pred lice pravde.

I kosovski Srbi i Beograd saglasni su da je jedini način da se zaustave protesti pristanak na stvaranje Zajednice srpskih opština.

Ali EU očigledno neće stvoriti još jednu Republiku Srpsku (kao u Bosni i Hercegovini) – već sada na Kosovu.

Sve je više razloga da se kaže da će se Zapad, iskreno, umoriti od ustupaka Srbiji i ubeđivanja da ispuni svoje obaveze. Pre svega, pridružite se sankcijama protiv Ruske Federacije, kao što su to učinile sve zemlje kandidati za članstvo u EU.

„Trenutak istine“ za Vučića bi mogla biti poseta Beogradu savetnika Stejt departmenta za posebne zadatke Dereka Šoleta, zakazana za ovu nedelju.

Detaljnije – u materijalu Jurija Pančenka, Srbija ulazi u sve: zašto ultimatum Zapada može imati neočekivane posledice po saveznika Ruske Federacije.