Raspisani izbori po Šmitovom zakonu: Čeka li Republiku Srpsku sudbina sjevera KiM?

Raspisani izbori po Šmitovom zakonu: Čeka li Republiku Srpsku sudbina sjevera KiM?

Centralna izborna komisija BiH na sjednici je jednoglasno donijela odluku o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora u nedjelju 6.oktobra ove godine, na osnovu izmenjenog Izbornog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

„Ova odluka mogla bi Republiku Srpsku da dovede u poziciju u kojoj su Srbi na Sjeveru KiM nakon napuštanja institucija i bojkota izbora za gradonačelnike, budući da se u Srpskoj razmatrao i bojkot izbora po nametnutom zakonu“, ocjenjuje analitičar Anđelko Kozomara.

Nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmene Izbornog zakona BiH, parlament Republike Srpske usvojio je svoj izborni zakon, koji, međutim, još nije stupio na snagu.

Kozomara kaže da je CIK BiH raspisivanjem izbora za 6.oktobar unio novu neizvesnost u izborni proces.

„U ovom trenutku sve je neizvjesno, jer je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Izborni zakon Republike Srpske i objavila da se ne priznaju izmene i dopune koje je nametnuo Kristijan Šmit“, navodi Kozomara, dodajući:

„Izborni zakon RS još nije stupio na snagu, jer su Bošnjaci uložili veto Ustavnom sudu RS. Bude li on odbijen oni će se sigurno žaliti Ustavnom sudu BiH, a to znači da cela procedura neće biti završena do 6. oktobra, kada bi glasači trebalo da izađu na biračka mesta.“

Izborni zakon Republike Srpske predviđa da će izbore za organe vlasti u Republici Srpskoj sprovoditi Republička izborna komisija, gradske, odnosno opštinske izborne komisije i birački odbori koje će imenovati nadležni organi Srpske.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić kaže je da će odluku Centralne izborne komisije BiH o sprovođenju lokalnih izbora u BiH razmatrati političke partije koje čine vladajuću koaliciju u Srpskoj.

„Pošto Izborni zakon Republike Srpske još nije stupio na snagu, o navedenoj odluci CIK-a BiH raspravljaćemo u koaliciji političkih partija koje čine vladajuću većinu u Srpskoj“, navodi Stevandić, koji je i lider Ujedinjene Srpske.

Anđelko Kozomara ukazuje i da bi bila loša odluka da glasači u Srpskoj, bude li se glasalo po tom zakonu, uopšte ne izađu na izbore, kako je prvobitno poručeno iz Srpske.

„To bi bila loša odluka, jer nikada i nigde građani nisu stoprocentno saglasni sa političkim strankama i uvek će biti jedan procenat onih koji će izaći na izbore i po Šmitovom zakonu. Imali bismo identičnu situaciju onoj koja se dogodila prošle godine na KiM i sada je te načelnike gotovo nemoguće smeniti „, naglašava Kozomara.

Kozomara je podsjetio i da su članovi RIK Republike Srpske dali ostavke, a novi nisu imenovani.

„Sada CIK nema sa kim da sarađuje, nema ko da im dostavi biračke spiskove i da obavi još neke tehničke stvari. Može se očekivati da Vlada Srpske ne dozvoli CIK-u da raspoređuje glasačke kutije u školama i drugim državnim ustanovama kako je bilo do sada“, ocjenjuje Kozomara.

Analitičar je još jednom upozorio na dešavanja na sjeveru Kosova i Metohije, kada su predstavnici Srba napustili sve institucije i kada su izbori sprovedeni mimo većinske volje građana sa sjevera.

„Ponavljam, sve vrste bojkota i opstrukcija kako je to bilo na KiM pokazale su se lošim po Srbe . U ovom trenutku i u ovakvoj situaciji za vladajuću koaliciju bi bilo najelegantnije da Izborni zakon Republike Srpske ‘zapne’ negde u procedurama Ustavnih sudova i da do 6.oktobra ne stupi na snagu“, zaključuje Kozomara.