Bosanska skijališta trpe zbog rekordno tople zimu

Bosanska skijališta trpe zbog rekordno tople zimu

SARAJEVO – Završene su novogodišnje svečanosti u Bosni, a posetioci zimskih odmarališta u zemlji se pakuju za povratak kući. Proljećne temperature ostavile su malo ili nimalo snijega na planinama, a nije jasno kada će sledeći posetioci stići.

Bosna se suočava sa padom ski sezone usred prijatne klime koja je zahvatila veći deo kontinenta na početku 2023. Duž padina na Bjelašnici kod Sarajeva u srijedu je nagomilavanje snijega iznosilo nešto više od nekoliko bijelih mrlja na inače travnatom pejzažu smeđe i zelene boje.

Rekordno visoke dnevne temperature za ovo doba godine potučene su, na momente izbrisane, poslednjih dana na stotinama meteoroloških stanica za očitavanje u najmanje 11 zemalja: Bosni, Bjelorusiji, Belgiji, Češkoj, Francuskoj, Nemačkoj, Letoniji, Litvaniji, Holandija, Poljska i Švajcarska.

Bjelorusija, Belgija, Češka, Letonija, Poljska i Holandija postavile su dnevne rekorde za 31. decembar ili 1. januar.

Svijetska meteorološka organizacija UN već dugo upozorava na loše efekte klimatskih promena i kaže da je poslednjih osam godina bilo osam najtoplijih u istoriji. Padovi ove zime nisu ograničeni na padine bez snega, gdje su najviše pogođene srednje visine: meteorološki zvaničnici i naučnici kažu da flora i fauna takođe osećaju uticaj.

Meteorolog Florijan Imberi iz njemačke nacionalne meteorološke službe, DVD, rekao je da bi temperaturna anomalija uočena tokom novogodišnjeg perioda mogla da izazove neželjeni rast biljaka – izlažući usjeve većem riziku od oštećenja od mraza kasnije tokom zime.

Biolog Livio Rej, portparol Švajcarskog ornitološkog instituta, rekao je da mnoge patke koje bi inače migrirale u Švajcarsku u ovo doba godine iz nordijskih zemalja više ne dolaze, poput čupave patke.

U zemljama poput Finske „nalaze hranu zato što se jezera ne smrzavaju“ – što znači da mogu da nastave da se hrane dagnjama koje jedu u toplijim godišnjim dobima i koje bi inače bile nedostupne zbog leda zimi, rekla je Rej telefonom.

Iako je toplo vrijeme teško za preduzeća u zavisnosti od snežnih sportova, više temperature donele su izvesno olakšanje u borbi Evrope sa visokim cenama energije. Kratkoročne cene prirodnog gasa, iako su i dalje visoke u istorijskom poređenju, sada su niže nego što su bile pre ruske invazije na Ukrajinu.

Ruski potez da prekine isporuku većine gasovoda u Evropu doveo je do cena od čak 342 evra po megavat-satu u avgustu. U sredu je cena bila oko 69 evra po megavat satu, što je manje sa 88 evra uoči invazije u februaru.

Toplo vrijeme smanjuje potražnju za toplotnom energijom na gas i električnom energijom proizvedenom na gas, ublažavajući strah od vladinog režima koji bi dodatno naštetio evropskoj ekonomiji.

Ali rekordna nedavna toplina značila je hladan komfor za skijališta na srednjim nadmorskim visinama poput onih u Bosni, koja su osjećala škripac dok na najvišim planinskim vrhovima još uvijek pada snijeg.

Na planini Vlašić, u blizini centralnog grada Zenice, turisti su se spakovali za rani povratak kući usred proljetnih temperatura. Vlasnici hotela kažu da su rezervacije smanjene, a time i cene soba i broj osoblja. Turistički zvaničnici kažu da su turisti prinuđeni da traže alternative skijanju, poput planinarenja po travnatim planinskim vrhovima – ili vožnje ski liftovima, samo zbog pogleda.

„U ovom trenutku, kada bi trebalo da dočekujemo skijaše na našoj planini, nema snega, tako da nema sumnje da će nam posao posustati, to je za očekivati“, rekao je Dino Korugić, direktor hotela Sunce na Vlašiću. „Naše rezervacije su u snažnoj korelaciji sa vremenskom prognozom.“

Nemački DVD je rekao da je front niskog pritiska iznad Britanije i Skandinavije nosio „veoma živu” struju toplog, suptropskog vazduha u centralnu Evropu. Pošto su temperature okeana i dalje veoma tople, to je dovelo do neviđeno visokih temperatura oko Nove godine – i dvocifrenih dnevnih temperatura Celzijusa (najmanje 50 stepeni Farenhajta) širom većeg dela kontinenta.

Nemačka meteorološka služba zabeležila je više od 300 novih rekorda stanica za januar na Novu godinu. Za decembar u celini, temperature u Nemačkoj bile su za 1,8 stepeni C više od 30-godišnjeg proseka od 1961-1990.

David Dehenauv, šef prognoze u belgijskom Kraljevskom meteorološkom institutu, rekao je da je zemlja imala najtopliju novogodišnju noć dosad, sa minimumom od 13,4 stepena Celzijusa u južnom Briselu od 7 do 19 sati. — 3 stepena više od prethodnog rekorda iz 2012. godine.

U Češkoj, grad Javornik na istoku zemlje zabeležio je novi novogodišnji rekord od 19,6 Celzijusa (67 F) – što je za skoro 4 stepena pomračilo prethodnu visoku ocenu koja je postavljena pre godinu dana u severozapadnom Kopistu.

U Bosni i drugde, ljudska rješenja za borbu protiv vrućine i držanje padina otvorenim nisu izdržala pod onim što neki nazivaju „zelenom zimom“: ili je previše toplo da bi se pravio vještački snijeg, ili se topi ubrzo nakon što se ispljune na padine.

Srđan Stevanović, konsultant za skijaška takmičenja za skijalište Jahorina kod Sarajeva, rekao je da su njegovi menadžeri počeli da bacaju vještački snijeg krajem novembra kako bi se pripremili za otvaranje skijaške sezone sredinom decembra, ali je toplo vrijeme osujetilo njihove napore.

„Uprkos najsavremenijem sistemu za osnežavanje, postavljanju novih žičara i gondola, Bog i priroda su se pokazali jači od nas i onemogućili da se pravi sneg za naše goste“, rekao je on.