Procedura formiranja vlade mogla bi da počne sredinom jula ove godine, kada je krajnji zakonski rok za konstituisanje novog saziva Skupštine, dok bi se sa izborom nove izvršne vlasti moglo čekati i do sredine oktobra.
To proizlazi iz ustavnih i zakonskih odredbi.
Prva sjednica novoizabranog sastava parlamenta održava se najkasnije 15 dana od objavljivanja konačnih rezultata izbora, a saziva je predsjednik prethodnog saziva, u ovom slučaju to je predsjednica Danijela Đurović.
Konačni rezultati vanrednih parlamentarnih izbora koji su bili u nedjelju 11. juna moraju biti proglašeni na osnovu Zakona o izboru odbornika i poslanika do 26. juna u ponoć. Odnosno dvije sedmice nakon izbora.
To je propisano i u kalendaru izbornih radnji Državne izborne komisije koji je utvrdila ranije, a na osnovu odredbe da se konačni rezultati izbora za poslanike objavljuju u “Službenom listu” najkasnije 15 dana od održavanja izbora.
Praksa je bila da se već na prvoj sjednici Skupštine bira njen novi predsjednik, što će i u ovom slučaju zavisiti od političkog dogovora o formiranju nove vlasti. Nakon izbora 2020. taj dogovor je bio brzo postignut, pa je krajem septembra te godine već izabran Aleksa Bečić (Demokrate) za šefa parlamenta.
Kada je u pitanju procedura izbora nove vlade, njeni rokovi su nesporno precizirani Ustavom.
Predsjednik države, u ovom slučaju Jakov Milatović, predlaže mandatara za sastav Vlade u roku od 30 dana od konstituisanja Skupštine, što bi moglo biti već sredinom jula. Nakon toga mandatar ima 90 dana da oformi kabinet.
Ako se nova izvršna vlast bude formirala tri mjeseca, to znači da ona može biti izabrana tek sredinom oktobra ove godine.
Pretendent na premijersko mjesto, lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić je u predizbornoj kampanji izrazio nadu da bi nova vlada trebalo ubrzano da radi na, kako je rekao, tome da Crna Gora bude kao Singapur.
Međutim, odlazeći premijer Dritan Abazović (GP URA) nagovijestio je da nema razloga za žurbu.
On je u izbornoj noći rekao da se čeka konstituisanje Skupštine, a da” Vladu već imamo”, aludirajući na to da on još može raditi taj posao.
Formalni politički pregovori na tu temu nisu počeli, ali neformalni su u toku i to sa svim partijama takozvane “postavgustovske većine”.
To je na neki način prije dva dana potvrdio i Boris Bogdanović, navodeći da su Demokrate i PES stalno u kontaktu.
Spajić je, kako je potvrđeno medijima u PES-u, u utorak razgovarao sa kandidatima za poslanike sa liste čiji je bio nosilac.
A na njoj su, sem kadrova PES-a, i Srđan Pavićević (CIVIS), Vladimir Dobričanin (Ujedinjena Crna Gora), Seid Hadžić (bivši lider Stranke pravde i pomirenja), Jelena Nedović (Alternativa).
Razgovor je bio više protokolarne prirode, on se zahvalio na podršci i saradnji u kampanji.
Iz CIVIS-a, koji je sada u koaliciji sa GP URA, juče je saopšteno kako oni očekuju brzo konstituisanje parlamentarne većine i izbor nove vlade u cilju podizanja standarda građana, efikasnije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i sveobuhvatnih reformi u pravosuđu i tužilaštvu.
Oni podsjećaju da prioritetan cilj nove vlasti mora biti i ubrzanje pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom (EU), imajući u vidu da, kako navode, većina poglavlja nije zatvorena i da je neophodno ispunjenja obaveza vezanih za poglavlja 23 i 24, koje koče dobijanje završnih mjerila.
Pavićević je već poslanik zajedničkog kluba sa GP URA “Crno na bijelo”, dok je Zoran Miljanić ministar bez portfelja u aktuelnoj Vladi.
