Nova studija objavljena u časopisu Journal of the American Heart Association dodatno potvrđuje ovu vezu. Istraživači su tokom nekoliko decenija pratili oko milion američkih veterana, ispitujući da li oni koji imaju nesanicu i apneju u snu — poremećaj koji uzrokuje prekide disanja tokom spavanja — imaju veći rizik od srčanih problema.
Rezultati su jasni: u poređenju sa osobama bez poremećaja sna, kod ispitanika sa nesanicom i apnejom, rizik od visokog krvnog pritiska bio je više nego dvostruko veći, a rizik od srčanih bolesti čak više od četiri puta veći.
Istraživače je iznenadila jačina ove veze, jer su ispitanici bili relativno mladi — više od 40% njih imalo je 39 godina ili manje. Rizik je bio podjednak kod muškaraca i žena.
„Uobičajeno je mišljenje da se kardiovaskularne bolesti javljaju kasnije u životu, i da o zdravlju srca ne moramo razmišljati ranije“, kaže Alison Gafej, klinički psiholog sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Jejl i koautorica studije. „Međutim, osnova kardiovaskularnog zdravlja postavlja se mnogo ranije, a ovi nalazi jasno pokazuju da poremećaji sna mogu povećati rizik mnogo ranije nego što mislimo.“
Zlatni standard u liječenju opstruktivne apneje u snu je korišćenje CPAP aparata (kontinuirani pozitivan pritisak u disajnim putevima). Kod nesanice se primjenjuje kognitivno-bihejvioralna terapija za nesanicu (CBT-I), koja pomaže vraćanju normalnog ritma sna.
Istraživanja pokazuju da je efikasnije prvo tretirati nesanicu, a zatim rješavati apneju, nego obrnuto. Ponekad se nesanica javlja kao posljedica apneje — kada se apneja izliječi, san se prirodno poboljšava.
„San je aktivan, obnavljajući biološki proces. Hronični poremećaji sna imaju mjerljive posljedice po zdravlje srca“, objašnjava Gafej.
Ona naglašava: ako često imate problema da zaspite ili da ostanete u snu, ili ste umorni tokom dana, obratite se stručnjaku. Rano rješavanje poremećaja sna može značajno poboljšati kvalitet života i dugoročno zdravlje srca.
