Mozak kao „najskuplji” organLjudski mozak troši oko 20 odsto ukupnih kalorija koje unesemo, uprkos tome što čini samo dva odsto tjelesne težine. Kod djece u razvoju, taj procenat je još značajniji. Dr Uma Naidoo, nutricionistkinja sa Harvarda objašnjava ovu vezu:
Rješenje za transfuziju, naučnici napravili univerzalnu krv
„Postoji direktna komunikacija između crijeva i mozga putem vagusnog nerva. Ako hranimo dječja crijeva procesuiranim šećerima i lošim mastima, šaljemo upalne signale direktno u mozak. To se manifestuje kao ‘moždana magla’, razdražljivost i nemogućnost djeteta da sjedi mirno tokom školskog časa”.
Šećerni rolerkoster i „lažni” ADHDJedan od najvećih neprijatelja fokusa je nagli skok i pad glukoze u krvi. Prerađeni ugljeni hidrati i skriveni šećeri u dječjim žitaricama ili sokovima uzrokuju hiperaktivnost, nakon čega slijedi nagli pad energije, trenutak kada dijete postaje plačljivo, agresivno ili odsutno. Dr Dru Ramsi, profesor psihijatrije na Univerzitetu Kolumbija, naglašava važnost specifičnih nutrijenata:
„Cink, gvožđe i omega-3 masne kiseline su ‘ključevi’ za neurotransmitere poput dopamina i serotonina. Često vidimo djecu sa simptomima koji podsjećaju na ADHD, a zapravo se radi o deficitu ključnih hranljivih materija ili reakciji na vještačke boje i konzervanse koji djeluju kao ekscitotoksini u mladom mozgu”.
Tri stuba „pametne” ishrane za djecuStručnjaci se slažu da razvojna dijeta ne mora biti komplikovana, ali mora biti dosljedna. Čak 60 odsto mozga čine masti. DHA je ključna za izgradnju membrana neurona, pa zato treba da birate za djecu masnu ribu, orahe, čia sjemenke. Proteine birajte za doručak da biste im obezbijedili stabilan nivo aminokiselina koje stabilizuju raspoloženje tokom cijelog dana.
Emocionalna inteligencija dolazi iz stomakaZanimljivo je da ishrana ne utiče samo na ocjene u školi, već i na to kako se djeca nose sa stresom. Studija koja je nedavno objavljena pokazala je da djeca koja konzumiraju „zapadnjačku dijetu” imaju znatno veći rizik od razvoja anksioznosti i depresivnih stanja u adolescenciji. Felis Jaka, predsjednica Međunarodnog društva za istraživanje nutricionističke psihijatrije (ISNPR), navodi:
„Kvalitet ishrane djeteta u ranom uzrastu predviđa njegovo mentalno zdravlje kasnije u životu. Ishrana bogata povrćem, voćem i cjelovitim žitaricama djeluje kao zaštitni štit za dječju psihu”.
Stručnjaci tako ističu da mi ne hranimo samo tijelo djeteta, već pravilnom ishranom gradimo arhitekturu njegovih budućih misli i emocija.
