Posebno su hranljiva jaja od kokoši uzgojenih na pašnjacima, jer sadrže veće količine omega-3 masnih kiselina, vitamina A i vitamina E.
Iako jaja sadrže relativno visok nivo holesterola, to ne znači nužno da će negativno uticati na holesterol u krvi. Važno je razlikovati holesterol koji unosimo hranom i onaj koji naše tijelo prirodno proizvodi.
Jetra proizvodi dvije vrste holesterola: HDL, poznat kao „dobri“ holesterol, i LDL, takozvani „loši“ holesterol. Ove supstance imaju važnu ulogu u organizmu, uključujući proizvodnju hormona i probavu masti. Međutim, previsok nivo holesterola u krvi može se s vremenom taložiti u arterijama, što povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Masti i holesterol iz jaja mogu blago povećati i LDL i HDL holesterol, ali se ti efekti razlikuju od osobe do osobe. Zbog toga stručnjaci danas više naglašavaju ograničavanje zasićenih i trans masti, nego samog holesterola iz hrane.
Većina zdravih ljudi može jesti jedno do dva jaja dnevno kao dio uravnotežene ishrane.
Osobe sa povišenim holesterolom ne moraju potpuno izbaciti jaja iz jelovnika, ali se preporučuje umjerenost – otprilike četiri do pet jaja nedjeljno.
Osobe sa genetskom predispozicijom za visok holesterol trebalo bi da se posavjetuju sa ljekarom. Ako žele da smanje unos holesterola, mogu koristiti samo bjelanca, jer se najveći dio holesterola nalazi u žumancu.
