Socijalna davanja u Crnoj Gori ne pokrivaju ni elementarne potrebe, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA) i pozvali nadležne institucije da ih bez odlaganja povećaju i da usvoje sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv siromaštva.
Iz HRA su, povodom Svjetskog dana socijalne pravde, upozorili da u Crnoj Gori i dalje postoje duboke socijalne nejednakosti i nedovoljna zaštita najugroženijih građana.
Kako su naveli iz te nevladine organizacije (NVO), uprkos međunarodnim obavezama i ciljevima održivog razvoja do 2030. godine, država nije obezbijedila ni minimum uslova za dostojanstven život svima.
„Socijalna davanja ostaju nedovoljna, ključne preporuke Komiteta Ujedinjenih nacija (UN) za ekonomska, socijalna i kulturna prava nijesu sprovedene, a izostanak strategije za borbu protiv siromaštva i pouzdanih podataka potvrđuje da država nema sistemski odgovor na rastuće siromaštvo i socijalnu isključenost“, kaže se u saopštenju HRA.
Navodi se da država i dalje nema precizne i sveobuhvatne podatke o broju siromašnih, beskućnika, osoba bez adekvatnog stanovanja ili pristupa osnovnoj infrastrukturi.
Iz HRA su naglasili da bez pouzdanih podataka nema ni odgovornosti ni djelotvornih javnih politika.
Posebno, kako su kazali, zabrinjava što Crna Gora još nije usvojila sveobuhvatnu Strategiju za borbu protiv siromaštva.
Iz te NVO su naglasili da socijalna davanja ne pokrivaju ni elementarne potrebe.
„Inflacija od 3,9 odsto u 2025. godini dodatno je smanjila njihovu realnu vrijednost. Za četvoročlanu porodicu ukupna mjesečna davanja iznose 227,51 eura (167,51 eura materijalnog obezbjeđenja i 60 eura dječijeg dodatka za dvoje djece, decembar 2025)“, precizirali su iz HRA.
Nasuprot tome, kako su naveli, sindikalna potrošačka korpa u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2.045 WUR.
„Socijalna davanja tako pokrivaju svega 11,4 odsto iznosa potrebnog za dostojanstven život. To znači da ono što najugroženiji građani dobiju od države tokom cijele godine nije im dovoljno ni da pokriju troškove sindikalne potrošačke korpe za dva mjeseca“, navodi se u saopštenju HRA.
Prema njihovim riječima, to pokazuje da trenutni sistem socijalne zaštite ne obezbjeđuje minimum egzistencijalne sigurnosti.
Uprkos tome, kako su kazali iz HRA, Vlada je za ovu godinu godinu smanjila budžet za materijalno obezbjeđenje porodice za 500 hiljada eura.
„Smanjenje izdvajanja za najsiromašnije u uslovima rasta cijena pokazuje raskorak između deklarativnih ciljeva socijalne politike i stvarnih budžetskih prioriteta i dodatno povećava rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, posebno za djecu, osobe s invaliditetom i starije“, upozorili su iz HRA.
Iz te NVO su kazali da dodatno zabrinjava činjenica da institucije ni nakon više od decenije nijesu ispunile ključne međunarodne obaveze.
Oni su podsjetili da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga pripremilo Nacrt izvještaja o primjeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, ali taj dokument, kako su kazali, ne pruža stvarnu sliku položaja najugroženijih.
„HRA je u komentarima na nacrt izvještaja ukazala da ono ne sadrži ključne podatke potrebne za ocjenu sprovođenja preporuka koje je Crna Gora dobila još 2014. godine“, rekli su iz te NVO.
Kako su kazali, izostanak tih podataka pokazuje da ključne preporuke nijesu sprovedene, posebno one koje se odnose na povećanje socijalnih davanja i uspostavljanje sistema praćenja ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.
Iz HRA su ocijenili da dugogodišnji izostanak konkretne akcije pokazuje da država formalno prihvata međunarodne obaveze, ali ih suštinski ne sprovodi, ostavljajući najugroženije građane bez adekvatne zaštite.
„Zahtijevamo od nadležnih institucija da bez odlaganja povećaju socijalna davanja, usvoje sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv siromaštva i uspostave pouzdan sistem prikupljanja podataka o najugroženijima, uz odgovarajuće budžetske izmjene“, naveli su iz te NVO.
Oni su poručili da Socijalna pravda mora postati mjerljiv rezultat javnih politika i stvarna zaštita onih kojima je najpotrebnija.
Iz HRA su podsjetili da su Svjetski dan socijalne pravde uspostavile UN 2007. godine, radi podizanja svijesti o jednakim šansama, socijalnoj uključenosti i borbi protiv siromaštva.
