Opozicione partije trebalo bi uskoro da ponude vlastima široku platformu radi „prevazilaženja nepovjerenja“ između njih, kojom će tražiti da im druga strana omogući učešće u dogovorima o izboru sudija Ustavnog suda (US) i članova Sudskog i Fiskalnog savjeta, kao i da se s njima konsultuje o izmjena važnih propisa koji bi trebalo da budu na dnevnom redu, poput onog o registrima prebivališta i boravišta, saznaju „Vijesti“.
Prema nezvaničnim informacija redakcije, platforma neće uključivati povratak predstavnika Demokratske partija socijalista (DPS) na čelna mjesta parlamentarnih odbora koje su napustili nakon usvjanja izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutrašnjim poslovima, a tražiće i da se izmijene, tj .povuku ti sporni propisi.
„To je preduslov svih preduslova“, rekao je izvor „Vijesti“ koji je sinoć prisustvovao sastanku koji je u zgradi Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici organizovao šef Delegacije EU, Johan Satler, dodajući da će opozicija zahtijevati dogovor „u paketu“.
„Ili paket ili ništa“, poručio je sagovornik.
Opozicija, civilni sektor i dio stručne javnosti tvrde da su ti zakoni uvod u „policijsku državu“. Agencija za sprečavanje korupcije danas je ocijenila da sporni propisi daju preveliku moć šefovima službi bezbjednosti i da otvaraju prostor za zloupotrebe.
Izvor lista je naveo da je sinoćnji sastanak bio „okvirni razgovor“ u prevazilaženju nepovjerenja između vlasti i opozicije, te da je na sastanku rečeno da je potrebno da se ustavne promjene, koje su neophodne radi ulaska u EU, obave do ljetnje pauze u parlamentu, kao i da je opoziciji poručeno da bi trebalo da učestvuje u tom procesu.
On je dodao da se novi sastanak očekuje sjutra ili u narednih nekoliko dana, te da opozicija još radi na platformi.
Skupština radi u redovnom proljećnjom zasjedanju do 31. jula, kad će otići na pauzu, koja će trajati do početka jesenjeg zajsedanja, tj. prvog radnog dana u oktobru. Tokom pauze moguće je zakazati vanredne sejednice.
Sagovornik „Vijesti“ iz vlasti, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da su razgovarali o pitanjima koje opozicija smatra spornim, a to su izmjene Ustava, izborna reforma (koja nije završena), narušeno povjerenje između vlasti i opozicije, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima…
Kako kaže, opozicija im je rekla da ne treba usvajati zakone koji će ih „iritirati“, a prema tvrdnjama tog izvora, traže i da se s njima vodi „kadrovska politika“, kao što je izbor sudija Ustavnog suda i članova Fiskalnog savjeta.
Na pitanje da li bi se DPS mogao vratiti na čelo skupštinskih odbora i funkciju potpredsjednika parlamenta koje je napustio, izvor je odgovorio da misli da bi se to moglo desiti ako budu prihvaćeni zahtjevi opozicije.
Za svaku promjenu najvišeg pravnog akta potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini – odnosno 54 od 81 poslanika. Crna Gora u obavezi je da, u cilju pristupanja EU, donese set izmjena Ustava, koje, osim jačanja nezavisnosti pravosuđa, treba da definišu odnos države i EU, kao i prava crnogorskih državljana u okviru te zajednice.
Parlamentarna većina broji 47 poslanika (Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, Socijalistička narodna partija, Albanski forum, Albanska alijansa, CIVIS), što znači da im za promjene Ustava fali sedam glasova – koje bi morali da traže u opoziciji.
Što se tiče izbora sudija Ustavnog suda, za njihov izbor je potrebna kvalifikovana većina, odnosno dvotrećinska podrška svih poslanika (najmanje 54 glasa) u prvom krugu. U drugom krugu glasanja mu je potrebna podrška tri petine poslanika, odnosno 49 glasova.
Kandidat predsjednika države Jakova Milatovića Predrag Krstonijević bi u Ustavnom sudu trebalo da zamijeni sutkinju Desanku Lopičić, kojoj je istekao mandat, ali ga joj je Skupština produžila do izbora novog sudije. Ustavni sud ima šestoro sudija, od propisanih sedam.
Krstonijević nije dobio potrebnu podršku u prvom krugu, dok glasanja u drugom krugu još nije bilo, a drugi Milatovićev predlog za sudiju US, Jelena Ružičić, još se nije našao na dnevnom redu Skupštine.
Iz Delegacije EU „Vijestima“ su danas rekli da su na sastanku predstavnici vladajuće većine i opozicije izrazili spremnost da, „kroz inkluzivan politički proces, rade na pronalaženju zajedničkih rješenja u oblastima od posebnog značaja za ispunjavanje obaveza Crne Gore u okviru njene EU agende“.
Iz Delegacije su, odgovarajući na pitanja s kojim ciljem je održan sastanak čelnika vlasti i opozicije, o čemu je sve razgovarano i šta je konkretno dogovoreno, rekli da je poseban naglasak stavljen na važnost obnove povjerenja među političkim akterima i očuvanja institucionalnog dijaloga kao ključnih preduslova za uspješan završetak pristupnih pregovora Crne Gore s EU.
„Dogovoreno je da će se konsultacije nastaviti u narednom periodu“, kazali su.
