Zimske glavobolje često nemaju veze sa virusima. Suv vazduh, manjak tečnosti i loš san mogu značajno pogoršati stanje, ali male promjene navika mogu brzo ublažiti simptome.
Tokom zimskog perioda menja se dnevni ritam, način zagrijavanja prostora, kao i količina tečnosti koju unosimo. Svi ovi faktori mogu doprinijeti pojavi glavobolje, ali ona se često može spriječiti jednostavnim mjerama.
Suvi vazduh i temperatura
U sezoni grijanja vazduh u stanovima postaje izrazito suv, jer se prostorije ređe provetravaju, a radijatori rade punim intenzitetom. Niska vlažnost vazduha, koja često pada ispod 30 odsto, dovodi do isušivanja sluzokože nosa i sinusa, što može izazvati glavobolju i osjećaj pritiska u predjelu čela.
Visoka temperatura u zatvorenom prostoru u kombinaciji sa hladnoćom napolju dodatno opterećuje organizam. Stručnjaci savjetuju redovno provetravanje, održavanje temperature između 19 i 21 stepen Celzijusa, kao i ovlaživanje vazduha, naročito u spavaćoj sobi i prostorijama u kojima provodimo najviše vremena. To može značajno poboljšati osjećaj komfora i smanjiti rizik od glavobolje.
Dehidratacija i unos tečnosti
U hladnijim mjesecima rjeđe osjećamo žeđ, zbog čega lako zaboravimo na redovan unos tečnosti. Čak i blaga dehidratacija može izazvati ili pojačati glavobolju. Preporučuje se da tokom dana češće pijemo napitke – ne samo vodu, već i tople čajeve ili lagane supe. Bolje je piti češće u manjim količinama nego odjednom unijeti veliku količinu tečnosti.
Uticaj kafe i lijekova
Tokom zime češće posežemo za kafom i lijekovima protiv bolova, što može dovesti do tzv. povratnih glavobolja. Prekomjeran unos kofeina i zloupotreba analgetika mogu pojačati problem, umjesto da ga riješe. Stručnjaci upozoravaju da, ukoliko se glavobolje javljaju sve češće, treba razmotriti uzroke i pokušati jednostavnije metode – pravilnu hidrataciju, kratki odmor ili opuštanje napetih mišića vrata i ramena.
San i biološki ritam
Zimi san često traje duže, ali to ne znači nužno i bolju regeneraciju. Kraći dani i manjak prirodne svjetlosti mogu poremetiti biološki ritam, zbog čega su jutra teža, a nakon buđenja se javlja osjećaj tromosti. Glavobolja se može pojaviti i ako spavamo u pregrijanim, suvim prostorijama ili koristimo telefon neposredno prije sna. U takvim situacijama važno je obezbijediti odgovarajuću temperaturu u spavaćoj sobi, protok svježeg vazduha i mirno opuštanje prije sna.
Sjedeći položaj i kretanje
Kratki dani i niske temperature dovode do toga da više vremena provodimo u zatvorenom prostoru, često u sedećem položaju. Dugotrajan rad za računarom, napeta ramena i pogrbljen položaj tijela pogoduju nastanku glavobolja, koje obično počinju u predjelu vrata i šire se ka slepoočnicama. Kratke pauze za istezanje vrata i ramena, kao i makar kratka šetnja tokom dana, mogu biti od velike pomoći.
Kada se obratiti ljekaru
Ukoliko je glavobolja veoma jaka, javlja se iznenada ili je praćena zabrinjavajućim simptomima – poput poremećaja vida, trnjenja ekstremiteta, povišene temperature ili izražene slabosti – obavezno se javite ljekaru.
