Ali, sve češće dobija pažnju zbog potencijalnih zdravstvenih koristi.
Rasol sadrži korisne bakterije mliječne kiseline koje povoljno utiču na crevnu floru. Redovno, umereno konzumiranje može doprinositi boljem varenju, jačanju imuniteta i ravnoteži digestivnog sistema.
Kao i kiseli kupus, rasol sadrži vitamin C, vitamine B-kompleksa, kalijum, magnezijum i gvožđe. Vitamin C doprinosi jačanju imuniteta, dok minerali pomažu u regulisanju elektrolita u organizmu.
Međutim, posebno je značajan udeo vitamina B, odnosno prisustvo vitamina B12, koji se rijetko nalazi u povrću. U fermentisanoj hrani pretpostavlja se da ga proizvode bakterije mliječne kiseline. Vitamin B12 je neophodan za mnoge metaboličke procese – uključujući formiranje crvenih krvnih zrnaca, ćelijsku detoksikaciju, proizvodnju energije i formiranje mijelinskog omotača (zaštitnog sloja nerava).
Zbog visokog sadržaja natrijuma i tečnosti, rasol se često koristi za brzu nadoknadu elektrolita, naročito nakon fizičkog napora ili konzumiranja alkohola.
Fermentisana hrana može povoljno da utiče na metabolizam i regulisanje šećera u krvi, iako su za ove tvrdnje potrebna dodatna naučna istraživanja.
Rasol ima veoma malo kalorija, što ga čini pogodnim napitkom za osobe koje vode računa o tjelesnoj težini.
Da bi se kupus ukiselio, osim vode, mora da se doda i so, a upravo to je najveći nedostatak rasola – velika količina natrijuma. Prekomjerno konzumiranje može doprinositi povišenom krvnom pritisku, zadržavanju tečnosti i opterećenju bubrega.
Ljudi koji boluju od hipertenzije, bolesti bubrega, srčanih oboljenja ili gastritisa trebalo bi da ograniče ili izbjegavaju konzumiranje rasola, osim uz savjet ljekara.
Stručnjaci savjetuju umjerenost – čaša rasola (100–200 ml) povremeno može imati pozitivan efekat, ali ne bi trebalo da postane svakodnevna navika, naročito kod osoba sa zdravstvenim ograničenjima.
Rasol ili, kako bi stranci rekli, „zdrav sok od kupusa“, dobija se na dva načina:
Kao „bonus“ kada se ukiseli kupus.
Od iseckanog svježeg kupusa u koji se doda voda i ostavi da fermentira 4–5 dana.
Kada se kiseli kupus u velikim količinama, naše bake su dodavale i nekoliko glavica crvenog kupusa, kako bi rasol imao „ljepšu boju“.
Rasol se obično pije hladan jer se posude u kojima se kiseli kupus drže na hladnom mjestu.
Da bi imao dobar efekat, trebalo bi ga piti hladnog. U slučaju da se zagrije, ne gubi samo enzime i vitamine osjetljive na toplotu, već i vrijedne bakterije mliječne kiseline i probiotsko dejstvo.
