Iz Agencije za sprečavanje korupcije najavili su kontrolu izvještaja o imovini i prihodima, pored ostalih, i ministra prostornog planiranja i urbanizma Slavena Radunovića , iako je taj funkcioner juče na društvenim mrežama objavio da je gotovi novac u iznosu od 106.000 eura, notiran na sajtu ASK, prijavljen prošlog ljeta uz naznaku da se radi o iznosu od prodaje stana.
Iz Agencije, međutim, kažu da će kontrolom biti “nedvosmisleno utvrđeno da li je prijavio tačne i potpune podatke i da li je ispoštovana zakonska procedura”.
To su kazali odgovarajući na pitanja “Vijesti” da li je taj ministar ispoštovao Zakon o sprečavanju korupcije i vanrednim izvještajem obavijestio Agenciju da se njegova imovina promijenila u iznosima većem od 10.000 eura.
Svi javni funkcioneri moraju podnijeti vanredni izvještaj, najkasnije 30 dana od dana kada je promjena imovine veća od 10.000 eura nastala.
“Nedvosmislen stav Agencije za sprečavanje korupcije je da se uvećanje imovine preko 10.000 eura mora prijaviti u posebnom izvještaju, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene”, odgovorili su “Vijestima” iz ASK.
Na zvaničnom sajtu Agencije gdje su dostupni izvještaji o imovini i prihodima javnih funkcionera, nema vanrednog izvještaja koji se odnosi na Radunovićevu, kako je na Iksu saopštio, prodaju stana. U sekciji koja se odnosi na “gotovi novac” stoji da ministar ima 31.000, a njegova supruga Tanja Radunović 106.000 eura. Ne navodi se na koji je način taj novac stečen.
Iz Agencije tvrde da su na njihovom sajtu dostupni svi izvještaji koje je Radunović ikada podnio.
“Svi izvještaji koje je javni funkcioner na koga se odnosi Vaš upit podnio Agenciji za sprečavanje korupcije u 2024. i 2025. godini objavljeni su na našoj internet stranici i dostupni javnosti”, kazali su.
Prema odgovorima Agencije, Radunović, kao i 487 ostalih javnih funkcionera i državnih službenika “koje je obuhvatio Godišnji plan provjere za 2025. godinu, u ovoj godini biće predmet kontrole kojom će biti obuhvaćena cijela 2024”.
“Kontrolom će biti nedvosmisleno utvrđeno da li su u izvještajima prijavljeni tačni i potpuni podaci i da li je ispoštovana zakonska procedura. Svi rezultati obavljenih kontrola izvještaja javnih funkcionera, uključujući i funkcionera na koga se odnosi Vaš upit, biće blagovremeno dostupni javnosti”, rečeno je iz institucije kojom rukovodi Dušan Drakić.
Iz Agencije podsjećaju na “praksu” prethodnih menadžmenta te institucije, prema kojoj “promjena oblika imovine ne predstavlja uvećanje imovine, pa je samim time nije potrebno prijavljivati u posebnom izvještaju”.
“Novi menadžment napravio je otklon od te pogrešne prakse i još jedanput podsjećamo da se uvećanje imovine preko 10.000 eura mora prijaviti Agenciji”, naglasili su oni.
Da prodaja nepokretnosti ne predstavlja promjenu imovine, zbog koje bi funkcioneri dostavljali vanredne izvještaje, stav je koji je od 2019. Agencija zastupala, a prvi put ga je obznanila u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice .
Agencija je tada tvrdila da Medenica nije prekršila zakon kada nije prijavila da je prodala zemljište u Kolašinu za oko 140.000 eura. Prvi direktor Agencije Sreten Radonjić takođe nije prijavljivao kredit od 40.000 eura koji je dobio od Vlade pod povoljnim uslovima. Radonjić je kredit dobio u januaru 2018. godine, a tvrdio je da tim novcem još nije kupio stan. Kredit je prvi put prijavio 2020. Ni bivši visoki državni funkcioner Ivan Brajović, prema ranijem tumačenju Agencije, nije imao obavezu da prijavi da je prodao nešto oko 4.500 hiljade metara kvadratnih zemljišta u blizini Danilovgrada za 150.000 eura. Obrazloženje je bilo isto – radi se o “promjeni oblika imovine – iz nepokretne u pokretnu”.
Tu odluku potpisala je bivša direktorka Agencije Jelena Perović , protiv koje je sada podignuta optužnica za zloupotrebe službenog položaja. Perović se i sama branila “promjenom oblika imovine”. Ona nije prijavila prodaju stana, koji je dobila po povlašćenim uslovima, a da nije ispoštovala obaveze iz ugovora. Osnovni sud je prošlog ljeta utvrdio da je dužna da državi vrati 58.539,7 eura, a njeni punomoćnici su na to uložili žalbu Višem sudu.
