Ministarstvo vanjskih poslova nije direktno odgovorilo koje teme planira da otvori na konsultacijama, ali tvrdi da će Podgorica i Zagreb nastaviti da razgovaraju “o svim pitanjima”
Crna Gora bi na predstojećim bilateralnim razgovorima s Hrvatskom o rješavanju otvorenih međudržavnih pitanja trebalo da barem pomene temu splitskog logora “Lora” i izrazi očekivanje da tamošnje Državno odvjetništvo saopšti rezultate izviđaja koje preko 16 godina sprovodi u tom predmetu.
To je “Vijestima” kazala izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević , odgovarajući na pitanje – očekuje li da Podgorica tokom konsultacija najavljenih za kraj januara pokrene neke teme koje ona smatra otvorenim, kao što je stradanje crnogorskih državaljana u “Lori” početkom devedesetih godina prošlog vijeka.
“Crna Gora treba da nastupi otvoreno, u cilju zaštite prava svih žrtava ratnih zločina – i svojih i hrvatskih državljana, i da očekuje isti pristup od Hrvatske”, ocijenila je Gorjanc Prelević.
Politički razgovori između ministarstava spoljnih poslova dvaju zemalja trebalo bi da počnu 27. januara, na nivou državnih sekretara – najavili su prije tri dana šefovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske, Ervin Ibrahimović i Gordan Grlić Radman .
Zagreb je krajem novembra prošle godine uputio Crnoj Gori non-pejper (neformalni diplomatski dokument) u kom je ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra neriješenim. Između ostalog, pitanja vlasništva nad školskim brodom “Jadran”, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba, pitanje imena gradskog bazena u Kotoru…
Ibrahimovićev resor nije direktno odgovorilo juče “Vijestima” na upit da li će na konsultacijama otvoriti i neke teme čije rješavanje traži dio crnogorske javnosti, poput pitanja logora “Lora”, ali su naveli da će Crna Gora i Hrvatska, “dijeleći evropske i evroatlantske vrijednosti, kao susjedne države i NATO saveznice”, nastaviti da razgovaraju “o svim pitanjima, računajući na punu podršku Hrvatske integraciji Crne Gore u EU (Evropska unija)”.
Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) Crne Gore ocjenjuje da su predstojeće konsultacije “važan korak naprijed ka daljem jačanju sveukupnih bilateralnih odnosa dvaju država, podsjećajući da su posljednje konsultacije dva MVP-a održane u martu 2020. godine.
“Dakle, imamo nastavak bilateralnih kontakata u ovom, za odnose ove dvije države, veoma važnom formatu, nakon pet godina. Cilj bilateralnih političkih konsultacija jeste da se razmotre aktuelna pitanja, s ciljem jačanja međusobnog povjerenja i saradnje, koja će doprinijeti sveukupnom unapređenju međudržavnih odnosa”, poručio je Ibrahimovićev resor, dodajući da je, kad su u pitanju pregovori s EU, hrvatski ministar nakon susreta s Ibrahimovićem jasno saopštio da će Zagreb nastaviti da pruža “snažnu podršku Crnoj Gori na evropskom putu i biti zagovornik što skorijeg, uspješnog završetka našeg evropskog puta”.
To ministarstvo “Vijestima” je prije dva dana saopštilo da je javnosti poznato da Crna Gora i Hrvatska imaju različite pozicije u odnosu na određena pitanja, uključujući i brod “Jadran”, ali da to nije razlog da se o tim, kao i svim ostalim pitanjima, važnim za unapređenje međusobnih odnosa, ne razgovara.
Grlić Radman je nakon posjete školskom brodu “Jadran” u Baru, u ponedjeljak, saopštio da će državni sekretari dvaju ministarstava koordinirati sva otvorena pitanja, među kojima je odšteta logorašima, vraćanje imena bazenu u Kotoru, kao i pitanja granice. On je ponovio stav Hrvatske o vlasništvu nad brodom “Jadran”.
“Smatramo školski brod hrvatskim, budući da je bio upisan u matičnu luku Split i da je ovdje bio poslat na remont 1991. godine, ali da nikad više nije bio vraćen u matičnu luku…”.
Gorjanc Prelević ukazuje da je HRA, s nevladinom organizacijom “Documenta” iz Zagreba, u martu prošle godine nadležnom Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu dostavila svjedočenja o svirepom mučenju zatvorenika iz Crne Gore u “Lori”.
“Radi se o dokumentarnom filmu Televizije “Nikšić”, “Zlo proljeće ‘92”, u kom svjedoci opisuju scene mučenja i poimenice navode direktne mučitelje crnogorskih državljana, kao što je Tomislav Duić , koji je po komandnoj odgovornosti već osuđivan za mučenje zatvorenika u ‘Lori’. Međutim, do danas nemamo baš nikakve informacije o stanju u tom predmetu, što navodi na zaključak da zapravo i nema volje za procesuiranje, iako su od mučenja u ‘Lori’ ljudi i smrtno stradali”, napominje sagovornica.
Prema podacima crnogorskog Udruženja učesnika ratova, od 1990. godine u “Vojno-istražnom zatvoru Lora” ubijeno je 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije, iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, koji su zarobljeni na hercegovačkom ratištu 1992.
Županijsko državno tužilaštvo u Splitu pokrenulo je krajem 2011. istragu o ubistvu grupe zarobljenika, pripadnika pomenute grupe, ali taj slučaj još nije dobio epilog na sudu. Crnogorsko državno tužilaštvo je prije više od deceniju ustupilo Hrvatskoj obimnu dokumentaciju u vezi s tim slučajem.
Ministarstvo pravde saopštilo je ranije da u sporazumu tužilaštava Crne Gore i Hrvatske “postoji asimetričnost u pravima i obavezama”, te da se ugovor odnosi “samo na obavezu crnogorskih organa, tužilaštva prije svega, da postupa po zahtjevima hrvatskih istražnih organa”.
“Očekujemo i da revizija sporazuma o saradnji državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske omogući bolju komunikaciju o ovom predmetu, ali ne vidimo zašto i to ne bi bila tema sastanka ako će se govoriti i o ‘Morinju’, slučaju koji je u Crnoj Gori procesuiran u krivičnom postupku i parničnim postupcima za naknadu štete”, podvlači Gorjanc Prelević.
U posljednjih godinu, odnosi s Hrvatskom pogoršali su se zbog nekih otvorenih pitanja. Između ostalog, zbog “Jadrana” i table na nekadašnjem logoru “Morinj” u Kotoru.
Najveće “zahlađenje” desilo se ljetos, kad je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u logoru Jasenovac, zbog čega je Hrvatska oštro negodovala, proglasivši nedugo potom šefa parlamenta Andriju Mandića (Nova srpska demokratija), potpredsjednika Vlade Alekse Bečića (Demokrate) i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića za nepoželjne.
Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol (Hrvatska demokratska zajednica), saopštio je juče da se teško može govoriti o proevropskom, prozapadnom putu Crne Gore ako u njenoj vladajućoj većini “postoje osobe koje se ponašaju kao predstavnici srpskog hegemonizma i portparoli ruske politike na Balkanu”.
On je na redovnom sastanku članova Delegacije Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) sa šefom Misije Crne Gore u Briselu Petrom Markovićem rekao da zabrinjava ponašanje dobrog dijela vladajuće većine i Vlade, “koja je sve samo ne proveropska”.
Marković je odgovorio da nije tačno da su Vlada i većina takve.
“Moram jasno da se usprotivim da su većina i vlada neevropske, zato što sudimo po djelima, po ovoj uspješnoj 2024, najuspješnijoj u evropskim integracijama… Sudimo o evropskom karakteru na osnovu rezulata”, poručio je.
Sokol je kazao da mu je drago da se pokazuju pozitivni signali u rješavanju bilateralnih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.
“Istakao bih da nisu glavni problem bilateralna pitanja između Hrvatske i Crne Gore – ona postoje i ona treba da budu riješena, ali ono što je problem je što mi vidimo da unutar vladajuće većine postoje političke snage koje su sve samo ne proevropske i sve samo ne prozapadne, koje se ponašaju na način koji nije u dobroj vjeri. Mislim na osobe i političke snage iz bivšeg DF-a (Demokratski front) i Demokrata, i u odnosu na njih je Hrvatska, nakon provokacije u vezi s rezolucijom o Jasenovcu, opravdano reagovala proglašavajući ih personama non grata”, naveo je.
On je izjavio da su ima još mnogo drugih događaja koji su zabrinjavajući, kao što je najava mogućnosti izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu, “koje bi dovele do toga da bi više ljudi u Srbiji moglo birati vlast u Crnoj Gori, nego u samoj Crnoj Gori”.
