Šef parlamenta predložio da Savjet za odbranu i bezbjednost više ne odlučuje jednoglasno. Predsjednik Skupštine nije rekao “Vijestima” zašto traži promjenu Poslovnika Savjeta, ali je poručio da bi mu bilo drago da ideju podrže čelnici države i Vlade. Iako Mandić kaže da je njegov predlog formalan, Milatović i Spajić tvrde da ga nisu dobili i da stoga ne mogu da se odrede. Dina Bajramspahić ocjenjuje da je Mandićeva ideja zabrinjavajuća i da predstavlja namjeru da se preglasavanjem donose sporne odluke i ukinu ustavna prava jednog od članova Savjeta
Šef parlamenta Andrija Mandić predložio je da Savjet za odbranu i bezbjednost više ne odlučuje jednoglasno, konsenzusom trojice članova, nego većinom glasova.
Mandić je to prekjuče saopštio “Vijestima”, kazavši da je formalno predložio izmjenu Poslovnika o radu vrhovne komande, u dijelu odlučivanja. Međutim, nije odgovorio na pitanje lista zašto traži tu promjenu, koju javno obznanjuje u danima kraha još jednog pokušaja održavanja sjednice tog tijela koje ne zasjeda duže od pola godine zbog nemogućnosti dogovora njegovih članova.
Predsjednik Skupštine je napomenuo da se izmjena Poslovnika mora, odnosno može donijeti samo konsenzusom (članova Savjeta).
“Mislim da drugi članovi Savjeta – predsjednik države i predsjednik Vlade, o tom pitanju nemaju sopstvenu inicijativu, ali ja sam tražio da se odrede u odnosu na moj predlog i bilo bi mi veoma drago kad bi ga podržali”, poručio je Mandić.
Iako je čelnik zakonodavnog doma kazao da je predlog formalizovan, iz kabineta šefa države Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića tvrde da to nije slučaj i da stoga ne mogu da se izjasne o toj ideji.
“Da bi predsjednik države mogao da se odredi o navedenom predlogu, potrebno je da isti bude dostavljen s obrazloženjem. Kad bude formalno dostavljen u tom obliku, predsjednik će zauzeti stav koji će javno saopštiti, kao i u svemu do sada”, saopštila je “Vijestima” Milatovićeva kancelarija za odnose s javnošću.
Spajićev kabinet naveo je da premijer nije zvanično upoznat “s intencijom nekog od članova Savjeta za pokretanje izmjene Poslovnika, koja se odnosi na način odlučivanja”, te dodao da prvi čovjek izvršne vlasti nije stavljao to pitanje na dnevni red.
“Za pitanja koja se odnose na ostale članove Savjeta, njihov rad i predloge – molimo da se obratite direktno njihovim kabinetima… Ponavljamo da premijer još uvijek nije zaprimio formalnu inicijativu, te će se o istom izjasniti po upoznavanju i na sjednici Savjeta”, rečeno je “Vijestima”.
Prema Poslovniku (član 8), da bi sjednica vrhovne komande bila održana, moraju joj prisustvovati svi članovi, a to tijelo odlučuje konsenzusom, tj. – jednoglasno. Savjet, prema Ustavu (član 130), donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore (VCG), analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u državi, postavlja, unapređuje i razrješava oficire vojske, predlaže parlamentu proglašenje ratnog i vanrednog stanja, kao i upotrebu vojske u međunarodnim snagama, te vrši druge poslove utvrđene Ustavom ili zakonom.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić naziva “zapanjujućom” Mandićevu ideju da se Poslovnik vrhovne komade izmijeni kako bi se ukinula obaveza konsenzusa prilikom odlučivanja. Ona je kazala “Vijestima” da to pokazuje zabrinjavajuću namjeru da se preglasavanjem donose sporne odluke i da se ukinu ustavna prava jednog od članova, “koji će biti ignorisan”.
Prema njenim riječima, koncentracija moći suprotna je principima dobrog upravljanja. Time se, dodaje, narušava ravnoteža vlasti koja je neophodna u svakom društvu, “a posebno u Crnoj Gori koja ima složenu unutrašnju strukturu”.
“Sva tri predsjednika (države, Skupštine i Vlade) imaju dužnost i obavezu da vrše funkciju člana Savjeta, a samim tim da njihovi stavovi meritorno utiču na odluke Savjeta. Isključivanje jednog protivno je duhu Ustava, jer je Savjet uspostavljen kao tročlano tijelo tri predsjednika Ustavom, kao najvišim pravnim aktom. Da je ustavotvorac htio da odlučuju dva člana ili jedan, Savjet ne bi bio ustanovljen”, navela je Bajramspahić.
Savjet, kojim predsjedava šef države, posljednju sjednicu održao je 1. februara. Od tada je propalo više pokušaja održavanja zasjedanja, uglavnom zbog nemogućnosti dogovora Milatovića i Spajića o terminima sjednica. Zbog toga su na čekanju neka važna pitanja, poput kadrovskih u VCG, razmatranja izvještaja o stanju u vojsci, predlog odluke o angažovanju pripadnika VCG u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini…
Milatović i Spajić su u februaru, kad je održana posljednja sjednica, iako u lošim političkim odnosima, formalno bili u Pokretu Evropa sad (PES), koji je predsjednik države napustio krajem tog mjeseca, čime je ozvaničena kohabitacija, odnosno – politička situacija u kojoj predsjednik i premijer pripadaju različitim taborima.
Milatovićeva kancelarija za odnose s javnošću kazala je “Vijestima” početkom jula da je nekoliko pokušaja zakazivanja sjednice propalo zbog toga što Spajić nije mogao da uskladi svoje obaveze s datumima koje je predlagao šef države. S druge strane, Spajićev kabinet tvrdio je tada da je termine sjednica komplikovano dogovoriti zbog rasporeda članova Savjeta, te da je neke sjednice, kako su tada rekli “Vijestima”, otkazao Milatović. “Vijesti” saznaju da je je treći član Savjeta, Mandić, odgovorio potvrdno na svaki predloženi datum za održavanje zasjedanja.
Posljednji pokušaj da se održi sjednica propao je u petak, 16. avgusta, kad je premijer obavijestio predsjednika da, “zbog unaprijed preuzetih obaveza”, ne može da dođe na sjednicu vrhovne komande zakazanu za četiri dana kasnije – utorak, 20. avgusta. Spajićev kabinet prekjuče je saopštio “Vijestima” da Milatović nije bio usaglasio termin sjednice s ostalom dvojicom članova i da je sekretar Savjeta obaviješten je da će premijer 20. avgusta biti u Pljevljima zbog porodičnih obaveza.
Govoreći o predlogu za izmjenu Poslovnika, Bajramspahić ocjenjuje da se, pod krinkom efikasnosti, uvodi centralizacija vlasti. Drugim riječima, kaže – više samovolje, manje dijaloga i iznalaženja rješenja oko kojih se može postići jednoglasnost, “što je Crnoj Gori nasušno potrebno”.
“Ustavotvorac se s ozbiljnim razlozima opredijelio da najsloženije odluke o komandovanju vojskom, analizi i ocjeni stanja bezbjednosti, kadrovskoj politici u vojsci za oficire, proglašenju ratnog i vanrednog stanja… donosi tročlano tijelo, upravo imajući u vidu kompleksnost i osjetljivost odluka o kojima je riječ, a, s druge strane, vodeći računa da zloupotreba ovih ovlašćenja bude svedena na manju mjeru nego u slučaju da je u rukama jedne osobe, ma o kojoj državnoj poziciji da se radi”, podvlači Bajramspahić.
Komentarišući to što vrhovna komanda ne zasjeda duže od pola godine, Dina Bajramspahić kaže da niko od tri člana tog tijela nema nijednu drugu pretežniju nadležnost zbog koje bi zapostavljao dužnosti koje ima kao član najvažnijeg savjeta u državi.
“Pošto je Crna Gora parlamentarna demokratija, njihova ‘predsjedništva’ su ceremonijalna. Predsjednik države moderira Savjetom, dva predsjednika moderiraju kolegijalna tijela kakvo su Vlada i Skupština. Predsjednik Vlade je samo jedan od 32 člana Vlade, a predsjednik Skupštine samo jedan od 81 poslanika. To znači da su oni primus inter pares – prvi među jednakima. U tom kontekstu, Savjet je najznačajnija njihova dužnost koju nemaju njihove kolege”, napominje sagovornica.
Pritom, dodaje ona, pitanja odbrane i bezbjednosti sadržinski su najozbiljnija, “jer su preduslov i ‘prethodno pitanje’ za sva druga pitanja”.
“Time što im rad Savjeta nije prioritetan, sva tri predsjednika nanose štetu javnom interesu i ne ispunjavaju svoje osnovne dužnosti”, konstatuje ona.
