Nacrtom fiskalne strategije predviđeno je i da se na pošiljke iz inostranstva računa puna stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV), odnosno ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a na vrijednost pošiljke do 75 eura koje važi sada.
Građani Crne Gore koji kupuju proizvode preko interneta i koji im kao pošiljke stižu na kućnu adresu sada ne plaćaju PDV ako je vrijednost pošiljke manja od 75 eura, niti carinu ako je vrijednost manja od 150 eura. Prema podacima iz Strategije razvoja poštanskih usluga broj ovih pošiljki lani je dostigao 800 hiljada, a tu vrstu trgovine koristilo je 270 hiljada građana.
Na primjer na pošiljku od 75 eura sada će iznos poreza biti 15,75 eura, odnosno platiće ukupno 90,75 eura. Na pošiljku vrijednosti 10 eura, porez će iznositi 2,1 euro.
“Zakonsko rješenje koje će biti usklađeno s Direktivom 2009/132 EU podrazumijeva ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu proizvoda, koje se odnosi na pošiljke neznatne vrijednosti do 75 eura. Navedeno oslobođenje pri uvozu pošiljki neznatnih vrijednosti je ukinuto u EU od 1. jula 2021. godine, te sve komercijalne pošiljke uvezene u EU podliježu plaćanju PDV-a, bez obzira na njihovu vrijednost. Cilj ukidanja oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu pošiljki je stvaranje pravednijeg i transparentnijeg sistema oporezivanja i smanjenje utaje poreza. Navedena zakonska odredba će se primjenjivati od 1. januara 2025. godine”, navedeno je u nacrtu fiskalne strategije.
Do 2017. godine u Crnoj Gori je važio propis prema kojem je kupovina preko interneta do 150 eura bila oslobođena plaćanja PDV-a. Tada je Vlada Duška Markovića predložila da se, zbog usklađivanja s Evropskom unijom, granica neoporezivanja spusti na 22 eura.
Nakon tog predloga grupa građana je pokrenula peticiju u kojoj se navodilo da će tadašnja izmjena ovog zakona, odnosno oporezivanje svih paketa vrijednosti preko 22 eura “direktno uticati na standard i kupovnu moć građana Crne Gore koji naručuju raznovrsnu robu putem onlajn trgovine”.
“Koristeći usluge onlajn trgovine, građani Crne Gore su bili u mogućnosti da kupuju raznovrsnu robu na internetu, koje u Crnoj Gori ili nema ili je višestruko skuplja u postojećim maloprodajnim objektima. U vremenu finansijske krize i inače niskog životnog standarda, ovaj vid trgovine omogućavao je građanima da po pristupačnim cijenama dođu do željene robe. Uz povećanje PDV-a sa 19 na 21 odsto, kao i povećanje akciza na duvanske proizvode, alkohol i gorivo, smanjenje vrijednosti pošiljaka na koju se ne plaća PDV, predstavlja još jedan udar na standard građana. Stoga tražimo povlačenje spornog člana Predloga Zakona”, ističe se u peticiji.
Nakon toga Vlada je promijenila mišljenje i u Predlogu Zakona granicu do koje se pošiljke ne oporezuju povećala sa 22 na 75 eura, odnosno na polovinu prethodnog iznosa od 150 eura.
Generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem Novo Radović tada je, na pitanje zašto su predložili smanjenje granice za neoporezivanje, kazao da je Pošta u 2016. godini imala 319 hiljada pošiljki od kupovine preko interneta, pa su smatrali da taj iznos ne treba da prođe neoporezovan.
U susjednoj Bosni i Hercegovini iste godine je promijenjen sličan zakon, ali u potpuno suprotnom smjeru, kada je granica za vrijednost robe kupljene putem interneta koja je oslobođena plaćanja carine i PDV-a povećana sa dotadašnjih 50 na 300 konvertabilnih maraka (sa 25 na 150 eura), kako bi se ojačao ovaj vid trgovine.
Ta zakonska odredba važi i sada, pa građani BiH mogu bez poreza da kupuju proizvode iz inostranstva preko interneta u vrijednosti do 150 eura.
U Strategiji razvoja poštanske djelatnosti do 2028. godine navedeno je da su građani Crne Gore u 2022. godini prosječno trošili na kupovinu preko interneta godišnje 443 eura, a da je u EU taj prosjek 1.018 eura.
Autori strategije očekuju da prosječna godišnja potrošnja na kupovinu preko interneta u 2027. godini naraste na 675,5 eura, kao i da će broj korisnika porasti na 316 hiljada.
“Porastom korišćenja e-trgovine povećava se korisnička potražnja za isporukom paketa, što predstavlja podsticaj i priliku za poštanske operatore za povećanjem prihoda, a što istovremeno utiče na ekonomski rast”, navedeno je u toj Strategiji.
Preostaje da se vidi koliko će uvođenje plaćanje PDV-a na sve pošiljke uticati na smanjenje ovog vida trgovine i pad prihoda kompanija koje se bave njihovom dostavom.
