Savjet za odbranu i bezbjednost ne zasjeda duže od pet mjeseci, i dok iz kancelarije šefa države Jakova Milatovića kao glavnog krivca za to vide premijera Milojka Spajića , iz njegovog kabineta odbacuju te tvrdnje, poručujući da je termine sjednica komplikovano dogovoriti zbog rasporeda članova Savjeta, te da je neke sjednice otkazao Milatović.
Treći član Savjeta, čelnik parlamenta Andrija Mandić , otćutao je pitanja “Vijesti” o tome zašto to tijelo ne zasjeda mjesecima.
Savjet, kojim predsjedava šef države, posljednju sjednicu održao je 1. februara. Milatović i Spajić tada su, iako u lošim političkim odnosima, formalno bili u Pokretu Evropa sad (PES), koji je predsjednik države napustio krajem tog mjeseca, čime je ozvaničena kohabitacija, odnosno – politička situacija u kojoj predsjednik i premijer pripadaju različitim taborima.
Prema Poslovniku o radu Savjeta (član 8), da bi sjednica bila održana moraju joj prisustvovati svi članovi, a Savjet odlučuje konsenzusom, tj. – jednoglasno. To tijelo, prema Ustavu (član 130), donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore, analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u državi, postavlja, unapređuje i razrješava oficire vojske, predlaže parlamentu proglašenje ratnog i vanrednog stanja, kao i upotrebu vojske u međunarodnim snagama, te vrši druge poslove utvrđene Ustavom ili zakonom.
Iz Milatovićeve kancelarije za odnose s javnošću saopštili su “Vijestima” da se sjednice sazivaju, po pravilu, pisanim pozivom, da se prilikom planiranja njihovog zakazivanja u obzir uzima datum koji odgovara svim članovima, i da se stoga pokušava uskladiti zajednički termin prije slanja dnevnog reda. Koordinaciju zakazivanja sjednice, dodaju, obavlja sekretar Savjeta, po instrukcijama kabineta šefa države.
Iz predsjednikove kancelarije tvrde da je, nakon posljednjeg zasjedanja Savjeta, bilo planirano zakazivanje sjednice za 29. maj.
“Imajući u vidu da je u planu bilo da jedna od tačaka dnevnog reda bude razmatranje kadrovskih pitanja i stanja u Vojsci, predsjednik je inicirao sastanak s ministrom odbrane, načelnikom Generalštaba i svim pukovnicima Vojske Crne Gore, kako bi lično bio detaljno informisan s trenutnim stanjem u crnogorskoj vojsci, kako bi na taj način relevantno mogao, s ostalim članovima, donositi odluke na toj sjednici”, rekli su listu iz Milatovićeve kancelarije, ne precizirajući zašto sjednica nije održana.
Iz Spajićevog kabineta ocjenjuju za “Vijesti” da je, “u dinamičnom rasporedu” trojice članova Savjeta, komplikovano usaglasiti termine zasjedanja, i da je to jedan od razloga koji otežavaju zakazivanje i održavanje sjednica. Kažu da je tačno da je iz kabineta šefa države, posredstvom sekretara Savjeta, bilo pokušaja da se zakaže sjednica, i da je u maju, uoči Dana nezavisnosti (21. maj), bio usaglašen termin i najavljen dnevni red zasjedanja.
“Međutim, kako smo informisani od sekretara Savjeta, sjednica je otkazana od strane predsjednika, a razlozi nam nijesu saopšteni”, tvrde iz Spajićevog kabineta.
Nakon što su propali pokušaju da se zasjeda u maju, iz Milatovićeve kancelarije tvrde da je sekretar Savjeta, na inicijativu kabineta šefa države, više puta pokušao da utvrdi datum zakazivanja sjednice u junu, i da je od Spajićevog kabineta tražio predlog datuma koji bi premijeru bio odgovarajući. Nakon što, kažu, predlog nisu dobili, Milatović je sazvao sjednicu za 24. jun u 10 časova i poslao dnevni red, na kom je, navode, jedna od tačaka bila i učešće Crne Gore na NATO samitu, koji će se od sjutra do 11. jula održati u Vašingtonu.
“Kabinet premijera odbio je prisustvo, nakon čega je opet zatraženo da predlože bilo koji termin naredne sedmice koji bi predsjedniku Vlade odgovarao. Kabinet premijera je odgovorio da je predsjednik Vlade, g. Spajić, tada odsutan usljed obaveza koje su unaprijed zakazane…”, kažu iz Milatovićeve kancelarije.
Na pitanje da li je tačno da je Spajić poziv za sjednicu 24. juna odbio pravdajući to službenom posjetom Briselu, koja je trajala od 26. do 28. juna, njegov kabinet je odgovorio da sjednica nije bila zakazana za 24. jun, već da je to bio predloženi termin, koji je trebalo usaglasiti na nivou tri člana, “budući da se odluke donose konsenzusom, pa i kad je termin održavanja sjednice u pitanju”.
“Međutim, nije tačno da smo pomenuti termin odbili pravdajući to službenom posjetom, već smo u usmenoj komunikaciji obavijestili sekretara Savjeta da predloženi termin nije odgovarajući, bez dodatnih obrazloženja”, tvrde iz Spajićevog kabineta.
Iz Milatovićeve kancelarije za odnose s javnošću navode da je, nakon što im je rečeno da će Spajić u sedmici nakon 24. juna biti odsutan zbog obaveza, od njegovog kabineta ponovo zatraženo da predlože datum za sjednicu, ali da je i taj pokušaj bio neuspješan. Tvrde da su, nakon insistiranja, od kabineta premijera dobili odgovor da se planira održavanje sjednice nakon 16. jula, “kako bi on bio u mogućnosti da pozitivno odgovori pozivu…”.
“S obzirom na to da je jedna od tačaka dnevnog reda i učešće Crne Gore na NATO samitu koji se održava od 9. do 11. jula, smatramo da je od velikog značaja da se sjednica održi najkasnije u prvoj nedjelji jula. Međutim, očigledno je izbjegavanje zakazivanja sjednice od strane kabineta premijera, te neodgovoran odnos prema prema ovom važnom tijelu”, poručuju iz Milatovićeve kancelarije.
Navode da predsjednikov kabinet nije formalno obaviješten o učešću Crne Gore na samitu Alijanse, niti da je postignut konsenzus o tome ko će predstavljati državu u Vašingtonu.
“Imajući u vidu značaj samita, te tema koje će tamo biti razmatrane, veoma je važno da Savjet postigne konsenzus i donese zaključke u odnosu na ovo pitanje”, piše u odgovorima “Vijestima”.
Upitani kako komentarišu sugestije da je Spajić odbijanjem da 24. jun bude termin sjednice izbjegao da se na Savjetu razgovara o učešću Crne Gore na samitu NATO-a, iz premijerovog kabineta kažu da ne shvataju u kakvoj je korelaciji eventualno održavanje sjednice Savjeta i učešće delegacije na samitu. Podsjećaju da su 28. februara objavili informaciju o pozivu koji je Spajić dobio od odlazećeg generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga , ocjenjujući da je pitanje samita aktivnost iz domena vanjske politike, koja je Ustavom data u nadležnost Vladi. Bitno je, dodaju, napomenuti da će tokom samita zasjedati Sjevernoatlantski savjet (NAC) u formatu šefova država/vlada.
Što se, kažu, tiče sugestija o namjeri da se izbjegnu neke teme, poručuju da je termin održavanja sjednice jedan aspekt, na koji je, navode, odgovoreno kroz prethodno pitanje, dok je dnevni red drugi, koji se, prema njihovim riječima, takođe usaglašava konsenzusom svih članova.
“Što se tema tiče, tu su Ustav i Zakon o odbrani Crne Gore prilično jasni, pa osim kad bi neko od članova kandidovao temu koja izlazi iz ovih okvira, eventualno bi došlo do nedostatka konsenzusa. Međutim, ne vjerujemo da bi moglo doći do zabune da bilo ko od članova kandiduje teme koje po Ustavu i zakonu nijesu u nadležnosti tijela, tako da ostaje ključni razlog taj da se, u okviru veoma zgusnutog rasporeda tri člana, nekad teško može pronaći adekvatan termin za održavanje sjednice”, konstatuju iz Spajićevog kabineta.
Najavljuju da premijer namjerava da pokrene razgovor na ovu temu s ostalim članovima Savjeta, kako bi se došlo “do optimalnog modela funkcionisanja” tog tijela.
“Savjet je važan mehanizam za donošenje odluka, poput odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore, zatim analize i ocjene bezbjednosne situacije u Crnoj Gori, postavljanja, unapređenja i razrješavanja oficira Vojske, predlaganja Skupštini proglašenja ratnog i vanrednog stanja, predlaganja upotrebe Vojske u međunarodnim snagama i sl.”, piše u odgovorima “Vijestima”.
Iz Milatovićeve kancelarije ocjenjuju da dodatno zabrinjava to što se neodržavanjem sjednica Savjeta odgađaju diskusija i odlučivanje po drugim važnim pitanjima koja su u nadležnosti tog tijela, kao što su kadrovska i ostala važna pitanja u Vojsci, od kojih mnoga imaju jasno propisane rokove.
Iz Ministarstva odbrane “Vijestima” su kazali da nemaju problema u radu zbog toga što Savjet ne zasjeda.
“Savjet o predlozima odluka Ministarstva odlučuje na sjednicama, kao i u periodima između dvije sjednice. U prilog tome govori činjenica da je Savjet od 1. februara, kad je održana posljednja sjedica, razmotrio predloge i donio 127 odluka, od kojih se 100 odnosilo na postavljenja, 22 na razrješenja, dvije na redovna unapređenja i jednu odluka o hitnom medicinskom transportu vojnim vazduhoplovom. Do sada Ministarstvo nije imalo nikakvih poteškoća u radu, jer se, kao što je gore navedeno, jedan dio odluka potpisuje i bez sastajanja Savjeta”, navode oni.
Iz Ministarstva, na čijem je čelu Dragan Krapović, “poštujući članove Savjeta koji odgovorno obavljaju svoje dužnosti”, ističu da taj resor intenzivno sarađuje s njima, te da do sad nisu imali nikakvih zadržavanja u obavljanju svojih obaveza.
“Takođe, Ministarstvo odbrane je Savjetu dostavilo na razmatranje i tri izvještaja: o stanju u Vojsci Crne Gore, o upotrebi jedinica u međunarodnim snagama i vježbama ili obuci u inostranstvu”, navode iz Krapovićevog resora.
Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić, ocijenio je u petak na mreži “Iks” da je “prosto nevjerovatno” da u delegaciji države za NATO samit nema načelnika Generalštaba i/ili vojnog predstavnika Crne Gore u NATO-u.
“Toliko o razumijevanju funkcionisanja NATO-a i uloge Vojnog komiteta NATO-a u donošenju političkih odluka, kao i uvažavanju vojnih autoriteta Crne Gore”, napisao je on.
Vlada je u petak saopštila da će crnogorsku delegaciju predvoditi premijer Spajić, a da će u njenom sastavu biti i ministar vanjskih poslova Filip Ivanović i ministar odbrane Krapović.
Iz Ministarstva odbrane prekjuče su odgovorili Samardžiću da je NATO samit – sastanak NAC-a (Sjevernoatlantskog savjeta) na nivou šefova država ili predsjednika vlada članica saveza i pozvanih partnera, i da se održava najčešće jednom godišnje. Osim toga, dodaju, isto tijelo zasjeda tri puta godišnje na nivou ministara odbrane, dva puta na nivou ministara vanjskih poslava i nekoliko puta sedmično na nivou stalnih predstavnika/ambasadora država članica.
Kažu i da, u okviru Alijanse, postoji i glavno vojno tijelo, odnosno Vojni komitet, koji takođe ima različite formate. Tako se, prema njihovim riječima, sastanci Vojnog komiteta održavaju dva do tri puta sedmično na nivou vojnih predstavnika država članica pri NATO-u, a tri puta godišnje na nivou načelnika generalštabova.
“… U nadi da iza admiralove objave stoji iskrena namjera, bilo bi interesantno pogledati da li je bio revnostan u komentarisanju delegacija na samitima i prethodnih godina, na primjer u Viljnusu 2023. i Madridu 2022. godine, kad u sastavu istih takođe nije bilo ni načelnika Generalštaba, niti predstavnika vojnog dijela Stalne misije Crne Gore pri NATO-u, iako su na samitima u Viljnusu i Madridu organizovane posebne radne sesije za ministre odbrane, što nije slučaj sa samitom u Vašingtonu”, poručili su iz Ministarstva.
