Premijer Milojko Spajić , odgovora danas na pitanja poslanika u okviru Premijerskog sata.
“Da li će se ispoštovali najavljeni rokovi za početak radova na dionici autoputa Mateševo – Andrijevica, dokle se došlo sa eksproprijacijom zemljišta duž cijele trase i ukoliko bude neophodno uklanjanje stambenih objekata na tom potezu – kako će se taj problem prevazićo”, pitala je Spajića poslanica PES-a Dragana Vučević.
Kako je naveo Spajić, ravnomjernog ekonomskog razvoja, koji je jedan od tri prioriteta u radu Vlade, nema bez izgradnje infrastrukture.
„Da bi diversifikovali ekonomiju, ali i valorizovali pune potencijale svih krajeva Crne Gore neophodno je da osiguramo saobraćajnu povezanost. U tom kontekstu je i kreiran ambiciozni plan izgradnje auto-puteva i brzih saobraćajnica, kako bi se stvorio glavni preduslov za dodatne privredne investicije. Vlada je zbog toga čvrsto oprijedijeljena da nastavi sa realizacijom strateških projekata, a naročito projekata iz oblasti saobraćajne infrastrukture. U tom smislu budžetom za 2024. je opredijeljeno 90 miliona eura za nastavak izgradnje auto-puta Bar-Boljare. Uz to, kroz intenzivnu komunikaciju sa Evropskom komisijom i EBRD-ijem, a nakon niza ispunjenih ciljeva iz EU agende, obezbijeđena je podrška evropskih partnera u realizaciji ovog kapitalnog projekta. Osigurana je podrška Evropske komisije u vidu bespovratnih sredstava, od preko 200 miliona eura, uz to i povoljan kredit kod Evropske banke za obnovu i razvoj. U skladu sa agendom, koju smo postavili, krajem prošle i tokom ove godine raspisano je više poziva za brojna idejna rješenja i idejne projekte za auto-puteve i brze saobraćajnice, a uz to počeo je postupak izbora izvođača radova za dionicu Mateševo – Andrijevica. Podsjetiću da je 24.4.2024. na sajtu EBRD-a objavljen je pretkvalifikacioni tender za izradu glavnog projekta i izgradnju dionice Mateševo-Andrijevica, auto-puta Bar-Boljare, nakon čega će se sprovesti cjelokupna procedura izbora izvođača radova po pravilima i uz saglasnost EBRD-a u najkraćem mogućem roku“.
Pored aktivnosti na raspisivanju javnih poziva, koji su u prva četiri mjeseca ove godine realizovani, Spajić je podsjetio da je Vlada usvojila i Odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju za dionicu Mateševo-Andrijevica, čime je zvanično i počeo projekat rada na drugoj dionici auto-puta.
„Uprava za nekretnine je formirala Komisiju za procjenu vrijednosti nepokretnosti u postupcima eksproprijacije, a na osnovu podataka, na dionici Mateševo – Andrijevica, predviđena je eksproprijacija oko 142ha zemljišta u privatnom vlasništvu (1.420.283 m2) i 90 objekata različite namjene i stanja (od toga 35 stambenih) – za to je obezbijeđeno 14 miliona eura. U toku je postupak eksproprijacije pred područnim jedinicama Uprave za nekretnine – PJ Kolašin i PJ Andrijevica, što, u ovoj fazi, podrazumijeva procedure upisa zabilježbi eksproprijacije na predmetnim nepokretnostima, dostavljanje ponuda o visini naknade vlasnicima, kao i organizovanje tzv. usmenih rasprava na kojima stranke u postupku imaju mogućnost izjašnjenja i eventualne primjedbe na Predlog za eksproprijaciju. Intencija je da trasa auto-puta u najmanjoj mjeri narušava ambijentalnu sredinu, odnosno da ne ugrožava naseljena mjesta. Ovakav stav je prezentovan i od strane resornog ministra i direktora Monteputa na sastanku sa mještanima Kralja, u blizini čijih objekata je planirana trasa auto-puta po Idejnom projektu. I u narednoj fazi tj. prilikom izrade glavnog projekta sagledaće se svi zahtjevi i uvažiti sva opravdana rješenja, kako bi uticaj trase auto-puta na selo Kralje i ostala sela u blizini radova bio minimalan. Ipak, moramo biti svjesni da izgradnja kapitalnog infrastrukturnog projekta, kakav je auto-put, sa sobom nosi i posljedice u kontekstu neophodnosti ekspropijacije zemljišta i objekata, koje nije moguće sačuvati. Želim i sa ovog mjesta da poručim, da će nadležni organi učiniti sve da se u najvećoj mogućoj mjeri zaštite objekti na ovom i na drugim lokalitetima. Siguran sam da će se, uvažavajući navedene činjenice, uz nastavak komunikacije i sagledavanje realnih mogućnosti, iznaći adekvatno rješenje na zadovoljstvo svih. Na kraju, kada se završe radovi, baš bi mještani tog dijela Crne Gore trebalo da osjećaju najveće benefite od direktne povezanosti sa centralnim i južnim regionom. Ulaganje u infrastrukturu je ulaganje u budućnost Crne Gore, jer bez dobre saobraćajne mreže nema ni ravnomjernog i održivog razvoja čitave države, posebno poboljšanja turističke ponude, bolje povezanosti i dostupnosti neophodne za razvoj Sjevera“ , kazao je Spajić.
Predsjednik DPS-a Danijel Živković pitao je Spajića sljedeće: Da li ćete nastaviti sa jasno orjentisanom spoljnom politikom koju je trasirala DPS od 2006. godine, koja je bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu i da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih instilucija i organizacija slijediti, do sada definisane ciljeve, i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentamoj većini, nekadašnjeg DF-a, odnosno da li zbog takve spoljne politike očekujete da će koalicija ZBCG pokrenuti pitanje izglasavanja nepovjerenja vašoj Vladi?
„Poslaniče Živkoviću, mogu se sa Vama saglasiti da su spoljnopolitički prioriteti generalno uspješno postavljeni, iako bih mogao da analiziram i komentarišem motive nosilaca političkih procesa iz tog perioda, ili način na koji su neki prioriteti predstavljeni javnosti. Međutim, smatram da ne bi bilo relevantno, kao što ne smatram da je relevantno da danas spekulišemo o eventualnim motivima onih, koji su se kako Vi kažete, nekada protivili određenim prioritetima. Smatram da je apsolutno legitimno da se neka politička partija zalaže „za“, ili „protiv“ određene ideje, jer to jeste ustavno pravo pojedinca ili partije. Na kraju, kada bi svi na isti način gledali na političke procese onda bi postojala samo jedna partija. Na sreću, ta vremena su iza nas. Moram naglasiti da ne postoje ekskluzivni zaštitinici bilo koje ideje ili procesa, već samo kroz dogovor većine društvenih činilaca možemo doći do održivog modela zaštite onoga što su vrijednosti, koje ovo društvo posjeduje, ili koje stremi da postigne. Kao što Vam je poznato, parlamentarna većina predvođena „Pokretom Evropa sad“ jasno je kroz Sporazum o formiranju Vlade, definisala na koji način će biti tretirani spoljnopolitički prioriteti Crne Gore. Stoga vjerujem da politički predstavnici koalicije „ZBCG“ neće biti oponenti deklarisanim ciljevima, jer su ih i sami potpisali. Zato smatram da u real politici nije dobro kada se političari bave predviđanjem, posebno ako to radimo iz manipulativnih, ili uskostranačkih namjera. Vlada na čijem sam čelu i politički subjekt, koji predvodim, u prvi plan imaju interes društva, ali na mjerljiv način tako da se efekti javnih politika mogu rasporediti na cjelokupno društvo, što smo dokazali kroz ekonomske programe. Da se vratim na Vaše pitanje o ulozi Crne Gore u okviru NATO članstva. U prilog našoj konstruktivnosti najbolje govore brojne ohrabrujuće poruke najviših zvaničnika NATO-a, u prvom redu generalnog sekretara Jensa Stoltenberga, kao i kolega u zemljama saveznicama. One jasno potvrđuje da je Crna Gora prepoznata kao kredibilna i pouzdana članica Alijanse, koja svojim zalaganjem i sprovođenjem bezbjednosnih politika, doprinosi miru i stabilnosti. Kada su u pitanju dalji planovi, budite uvjereni da ćemo nastaviti da sprovodimo sve obaveze koje proističu iz članstva. U prilog tome svjedoči i činjenica da je baš ove godine Crna Gora dostigla 2% BDP-a izdvajanja za odbranu, a što je definisano sporazumom država članica NATO još 2014. godine. Poređenja radi, 2020. kada je Vaša partija predvodila parlamentarnu većinu i izvršnu vlast, izdvajanje za odbranu je bilo 1.71% (od čega 20,96% za potrebe modernizacije). Dok je za 2024. godinu planirano da se opredijeli 2,01% BDP (od čega za modernizaciju 30,48%)“.
Kako je naveo Spajić, Crna Gora nastavlja sa pružanjem političke i praktične podrške Ukrajini u njenoj borbi za odbranu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti.
„U NATO okvirima, do sada smo opredijelili značajna sredstva za Sveobuhvatni paket podrške (CAP), i to u iznosu od oko 700 hiljada. Dodatno, od februara 2022, realizovano je osam tranši vojne pomoći u vrijednosti od preko 10 miliona eura. U toku je priprema novih donacija. Na političkom planu, a imajući u vidu evropske i euroatlantske ambicije Ukrajine, Crna Gora snažno podržava politike otvorenih vrata Evropske unije i NATO-a. Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja se nalaze u vrhu strateško-političkih prioriteta Crne Gore, a naš angažman kroz regionalne inicijative, kao što je Berlinski proces, potvrđuje punu posvećenost regionalnoj i ekonomskoj integraciji. Otvaranjem Regionalnog centra za sajber bezbjednost i razvoj sajber kapaciteta, sa sjedištem u Podgorici, Crna Gora će biti dodatno institucionalno osnažena. Posebna promocija nastojanja da imamo najbolju regionalnu saradnju biće Samit lidera Zapadnog Balkana, koji će se 15. i 16. maja održati u Kotoru. Poštovani poslaniče Živkoviću, na kraju želim da ponovim da ćemo nastaviti da pratimo zacrtane vanjskopolitičke ciljeve, i da nema skretanja sa definisanih pozicija. Vjerujem da je veoma važno da zajedno stvaramo atmosferu, koja će vratiti povjerenje u institucije i tako svi pružimo doprinos dostizanju zacrtanih ciljeva“ , dodao je Spajić.
