Kada je riječ o prevenciji kardiovaskularnih bolesti, odnosno barem o smanjenju rizika, ključno je fokusirati se na određene brojke. Neke su povezane sa stilom života, poput praćenja unosa zasićenih masti i povećanja sedmične fizičke aktivnosti na 75 minuta intenzivnog ili 150 minuta umjerenog vježbanja.
Druge zahtijevaju odlazak kod ljekara ili u laboratoriju radi analiza, što mnogima može biti neprijatno. Ipak, jedan kardiolog naglašava koliko su te analize važne.
„Redovne analize krvi važne su ako imate poznat kardiovaskularni problem ili uzimate lijekove za holesterol“, kaže Bradley Serwer, kardiolog.
Analize takođe mogu pomoći da uvedete promjene u načinu života koje podržavaju zdravlje srca. Kada pregleda laboratorijske nalaze pacijenata, dr Server prvo obraća pažnju na dva pokazatelja — LDL holesterol i trigliceride.
„Holesterol je značajan promjenjivi faktor rizika za razvoj koronarne bolesti srca. Razumijevanje nivoa holesterola omogućava procjenu individualnog rizika i olakšava ranu intervenciju, čime se potencijalno mogu spriječiti ili ublažiti buduće komplikacije“, objašnjava.
Koronarna bolest srca nastaje kada se plak nakuplja u koronarnim arterijama koje dovode krv do srca. Taj plak može suziti ili potpuno blokirati arterije i ometati protok krvi. Zbog toga je važno uraditi analize i razgovarati s ljekarom o vrijednostima LDL holesterola i triglicerida.
„Najbolji način da snizite holesterol jeste da prvo znate svoj nivo i ciljnu vrijednost. To se određuje razgovorom sa vašim ljekarom opšte prakse i procjenom individualnih rizika“, kaže dr Server.
Nakon toga možete razgovarati o tome koliko često treba raditi kontrole krvi radi praćenja LDL-a i triglicerida.
„Vrijeme i učestalost testiranja zavise od vašeg rizika od komplikacija. Ako imate dijabetes, poznatu koronarnu bolest srca ili članove porodice sa veoma visokim nivoima holesterola, poznavanje vaših vrijednosti od suštinskog je značaja“, objašnjava.
LDL holesterol često se naziva „lošim“ holesterolom.
„LDL, odnosno lipoprotein niske gustine, može da se taloži u unutrašnjem sloju arterija“, kaže dr Server.
Vremenom se ti naslazi zadebljavaju i okružuju kalcijumom, što dovodi do ateroskleroze. Ako se to dogodi u koronarnim arterijama, može izazvati bol u grudima ili povećati rizik od srčanog udara.
Nakupljanje se može javiti i u arterijama vrata ili mozga, čime se povećava rizik od moždanog udara.
„Ponekad ti džepovi holesterola mogu pući unutar zida arterije. Tijelo tada brzo reaguje stvaranjem krvnog ugruška, koji može naglo zaustaviti protok krvi i izazvati srčani ili moždani udar“, objašnjava kardiolog.
Ciljne vrijednosti LDL holesterola zavise od nivoa rizika:
„Veoma visok rizik podrazumijeva postojanje koronarne bolesti srca uz dijabetes, bolest bubrega ili aktivno pušenje“, dodaje dr Server.
„Trigliceridi su masti u krvi koje mnogo govore o tome šta ste jeli u prethodna 24 sata“, kaže dr Server.
Njihov nivo može brzo da varira u zavisnosti od ishrane.
„Kod nekih ljudi organizam ih ne razgrađuje efikasno, pa mogu imati veoma visoke vrijednosti. Povišeni trigliceridi mogu dovesti do akutnih problema poput pankreatitisa“, upozorava.
Idealno je da nivo triglicerida bude ispod 150 mg/dl.
Prvi korak je da znate svoje vrijednosti. Osim LDL-a i triglicerida, važno je pratiti i HDL, takozvani „dobar“ holesterol.
„HDL bi kod muškaraca trebalo da bude iznad 40 mg/dl, a kod žena iznad 50 mg/dl. Vrijednosti iznad 60 mg/dl smatraju se zaštitnim“, kaže doktor.
Kada dobijete rezultate, možete početi sa promjenama koje pomažu snižavanju LDL holesterola i triglicerida.
Vaš ljekar je najbolji izvor savjeta za određivanje strategije koja je najprikladnija za vas.
