Plaža na Adi Bojani se širi zbog napera

Plaža na Adi Bojani se širi zbog napera

Povećanje širine plaže na Adi Bojani tokom poslednje dvije godine, nikako se ne može pripisati prirodnim procesima, već skoro isključivo uticaju izgrađenog napera, kazao je “Vijestima” ekspert za hidrauliku, hidrologiju i obalne procese prof. dr Sava Petković sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

On je to saopštio reagujući na napise u medijima da se plaža na Adi Bojani proširila prirodnim putem i na izjave nekih funkcionera “Ulcinjske rivijere” da ne znaju šta je razlog širenja obalnog dijela ostrva.

Petković je podsjetio da su rezultati opsežnih istražnih radova 2020. godine pokazali da je u periodu od 1970- 2020. godine izgubljeno oko 40 hektara površine plaže na Adi Bojani.

“Proces erozije plaže na Adi Bojani traje već više od pola vijeka. Taj proces djelimično je zaustavljen izgradnjom napera od vreća sa pijeskom početkom 2020. godine. Potpuno sam siguran da ključnu ulogu u povećanju širine plaže ima upravo taj naper, koji je izgrađen po mom projektu. Mada je taj izgrađeni naper bio osporavan kako od nekih mještana, tako i od italijanskih eksperata, on ipak ima ulogu da spriječi odnošenja pijeska sa plaže u pravcu Velike plaže”, pojasnio je Petković.

Naveo je da se u američkoj literaturi takvi objekti nazivaju završni naperi (terminal groins) i da imaju ulogu da spriječe eroziju plaža i zaštite ušća rijeka ili ulaza u zatone na pjeskovitim plažama od zasipanja pijeskom.

“Na dugačkim pjeskovitim obalama Floride i Sjeverne Karoline izgrađeno je nekoliko desetina završnih napera. Mora se ipak naglasiti da u pojedinim slučajevima izgrađeni završni naperi pričinjavaju i štete, posebno na suprotnim obalama ušća ili ulaza u zatone”, naglasio je Petković.

To se, dodao je, dešavalo i na desnoj obali ušća desnog rukavca Bojane, jer je zbog zaustavljanja transporta pijeska došlo do intenzivne erozije početnog dijela Velike plaže.

“Ali, krajem 2019. godine zavladala je panika da tokom turističke sezone 2020. godine neće biti plaže ispred turističkog naselja na Adi Bojani. Rok za izradu projekta hitnih mjera je bio deset dana, a za izgradnju zaštitnog objekta bilo je predviđeno svega pedeset hiljada eura. Otud i rješenje izgradnje napera od plastičnih vreća sa pijeskom”, naveo je.

U projektu je, podsjetio je, naglašeno da je to privremeni objekat, za spašavanje turističke sezone 2020. godine.

“Niko tada nije tražio bilo kakvu analizu predviđenog napera na stabilnost susjednih dionica plaže. Isključivi prioritet je bio obezbjeđivanje plaže za narednu sezonu. Nažalost, poslije izgradnje napera od vreća sa pijeskom, niko nije ni pomišljao na izradu projekta nekog konačnog rješenja zaštite plaže na Adi Bojani. Izgrađeni naper od vreća sa pijeskom još stoji, djelimično oštećen a djelimično prekriven pijeskom. No, i u takvom stanju on još omogućava zaštitu i proširenje plaže na Adi Bojani”, ocijenio je Petković.

Tvrdi da o tom naperu više niko ne vodi računa i da će, kada on nestane, doći i do nestajanja plaže.

“Prema nekim podacima, koji su obavljeni u crnogorskim medijima, oko 30.000 kubika izbagerovanog materijala je nasuto na obalu plaže na Adi Bojani tokom 2017. godine. Nažalost, taj nasuti materijal je odnijet u more tokom prvog nevremena, praćenog dejstvom talasa velikih visina. Pijesak je odnijet u pravcu Velike plaže jer nije bilo nikakvog objekta za sprečavanje kretanja pijeska u podužnom pravcu”, podsjetio je Petković.

Poručio je da je krajnje vrijeme da se nadležne institucije u Crnoj Gori znatno ozbiljnije pozabave iznalaženjem nekog trajnog rješenja zaustavljanja erozije plaže na Adi Bojani.

Petković je pojasnio da se završni naperi grade od čvrstog materijala, najčešće od kamenih blokova.

“Tipičan izgled završnih napera je prikazan na satelitskom snimku ulaza u zaton Bakers Haulover na Floridi. Može se uočiti da je glavni završni naper obezbijedio formiranje prostrane plaže. Međutim, da bi se spriječila erozija suprotne obale ulaza u zaton, izgrađen je i sekundani naper. Izgradnjom ova dva završna napera, spriječeno je i zasipanje pijeskom ulaza u zaton”, pojasnio je Petković ulogu završnih napera.