Punomoćnik Milovca, advokat Siniša Gazivoda ukazao da je povlačenje osam miliona eura depozita počelo 28. februara nakon policijske akcije i privođenja Aca Đukanovića, dok je izjava emitovana 3. marta
Zbog narušenog ugleda u februaru ove godine, inostrani partneri odbili su da Prvoj banci odobre kredite, a ta finansijska institucija je prema internom obračunu pretrpjela materijalnu štetu od 1,8 miliona eura.
To je juče u sudnici sutkinje podgoričkog Osnovnog suda Ine Hrković kazala bivša predsjednica Upravnog odbora te finansijske institucije Danijela Golubović , tokom ročišta po tužbi Prve banke protiv zamjenika izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejana Milovca .
Banka, čiji je najveći pojedinačni akcionar Aco Đukanović , brat bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića , tražila je od Milovca 7.000 eura naknade nematerijalne štete zbog povrede ugleda nakon priloga emitovanog 3. marta na Televiziji Vijesti. U tom prilogu komentarisana je akcija Uprave policije od 27. februara, kada su policijski službenici, pored ostalog, pretresali i Đukanovićev stana u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici. U istoj zgradi je i filijala Prve banke čiji je Đukanović većinski vlasnik.
Golubović je pred sutkinjom Hrković rekla da je izjava Milovca, zajedno sa izjavama drugih osoba u tom periodu, negativno uticala na ugled banke. Navela je da su sa inostranim partnerima vođeni razgovori o kreditima, ali da oni nisu odobreni zbog, kako tvrdi, smanjenog reputacionog ugleda. Prema njenom iskazu, banke u inostranstvu kod kojih Prva banka drži dio sredstava tražile su dodatne provjere usklađenosti njenog poslovanja sa propisima zbog medijskih navoda.
Bivša predsjednica Upravnog odbora, koja je u banci radila do 31. jula ove godine, kazala je da je povlačenje depozita u određenoj mjeri počelo krajem februara, nakon hapšenja Aca Đukanovića, i nastavilo se približno do kraja aprila. Tvrdila je da su druge banke u tom periodu bilježile rast depozita, dok je Prva banka imala odliv.
Prema njenim riječima, zaposleni u filijalama svakodnevno su obavještavali rukovodstvo o zabrinutosti klijenata koji su pitali jesu li im sredstva sigurna i hoće li banka biti zatvorena. Kazala je da je Upravni odbor od početka marta do sredine aprila sprovodio krizne mjere i davao uputstva zaposlenima kako da komuniciraju sa klijentima, a da su neki zaposleni u tom periodu napustili banku.
Golubović je ocijenila da Milovac nije provjerio informacije sa bankom prije nego što ih je iznio u javnost. Navela je da protiv Prve banke nisu pokretani prekršajni ili krivični postupci zbog pranja novca. Govoreći o državnoj pomoći banci tokom krize 2008. godine, kazala je da takvo kreditiranje banaka postoji i u drugim državama, ali je na pitanje Milovčevog advokata Siniše Gazivode potvrdila da joj nije poznato da je Vlada Crne Gore kreditirala neku drugu poslovnu banku u zemlji. Pojasnila je da je 2008. bankarski sektor bio pogođen krizom likvidnosti i padom depozita, a da su druge banke poteškoće prevazišle uz podršku osnivača. Prva banka je, tvrdila je Golubović juče, zbog tadašnjeg modela poslovanja i ranijeg ubrzanog rasta, imala veće probleme s likvidnošću od ostalih banaka.
Zakonska zastupnica Prve banke Danijela Perović juče je kazala je da je od 28. februara do kraja marta iz banke povučeno osam miliona eura depozita. Smatra da je odliv izazvan Milovčevom izjavom, a navela je da je banka do 28. februara bilježila rast depozita. Dodala je da su nakon emitovanja priloga uslijedili pozivi zabrinutih klijenata i da je Upravni odbor morao da se bavi posljedicama.
Gazivoda je osporio vezu između izjave njegovog klijenta i navodne štete, ističući da je Perović kao početak odliva navela 28. februar, kada je sprovedena policijska akcija i priveden Đukanović, dok je prilog sa Milovcem emitovan 3. marta. Ukazao je i da je Prva banka pokrenula drugi postupak protiv države, u kojem se, prema njegovim navodima, pominje isti odliv od osam miliona eura. Predložio je da sud izvrši uvid u novinski tekst o toj tužbi i spise predmeta.
Punomoćnici Prve banke nisu se protivili čitanju novinskog teksta, ali su naveli da se spor sa državom odnosi na štetu zbog postupanja državnih organa, a ovaj postupak na naknadu nematerijalne štete zbog povrede ugleda. Sud je prihvatio da se pročita članak od 23. septembra, ali je odbio uvid u spise drugog predmeta, ocjenjujući da se njima ne mogu utvrditi odlučne činjenice u ovoj parnici.
Na ročištu je ponovo otvoreno pitanje izvještaja Centralne banke Crne Gore (CBCG) o kontroli Prve banke iz 2008. godine. Perović je potvrdila da banka posjeduje taj dokument i da su u njemu utvrđene nepravilnosti u vezi sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, ali je rekla da se ne sjeća konkretnih nepravilnosti. Tvrdila je da se nalazi kontrola nisu odnosili na pranje novca, već na propuste u dokumentaciji i procjeni rizika, te da zbog pranja novca protiv banke nije podnijeta prijava.
CBCG je ranije obavijestila sud da izvještaj ne može dostaviti bez njegovog broja i datuma. Sutkinja Hrković naložila je Prvoj banci da izvještaj dostavi u roku od 15 dana. Punomoćnik banke ukazao je da bi za to mogla biti potrebna saglasnost CBCG.
Sud je prihvatio i predlog banke da kao svjedok bude saslušan novinar Televizije Vijesti Predrag Tomović , autor spornog priloga. Punomoćnici banke tvrde da je Milovac ranije davao različita objašnjenja o tome koje je informacije saopštio novinaru. Gazivoda se protivio tom predlogu, navodeći da su banci te okolnosti bile poznate prije podnošenja tužbe i da bi novo saslušanje odugovlačilo postupak.
Odbrana je ponovila da se u prilogu govorilo o sumnjama, a ne o utvrđenom pranju novca, a Gazivoda je naveo i da su državno kreditiranje Prve banke i njena vlasnička struktura pitanja od javnog interesa. Punomoćnici banke, nasuprot tome, tvrde da su izjave bile usmjerene na narušavanje njenog ugleda.
