Parlamentarni izbori, koje je predsjednik Vladimir Putin predstavio kao test podrške ruskom ratu u Ukrajini, ušli su danas u treći i posljednji dan, a očekuje se da će vladajuća Jedinstvena Rusija zadržati dominantnu poziciju u političkom sistemu za koji kritičari tvrde da ne toleriše neistomišljenike.
Glasanje za Državnu dumu, prvo otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu, Kremlj će vjerovatno predstaviti kao dokaz podrške javnosti Putinovoj politici i ratu, najsmrtonosnijem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata, koji je sada u petoj godini i ne pokazuje znake skorog završetka.
Većini antiratnih kandidata nije dozvoljeno da učestvuju na izborima. Oni koji su se kandidovali iz redova liberalne partije Jabloko, koja posljednjih godina u istraživanjima bilježi jednocifrenu podršku, ali se nadala da bi mogla iskoristiti zamor od rata, kazali su da strahuju za svoju slobodu nakon što su sudovi uoči izbora izrekli dugogodišnje zatvorske kazne dvojici visokih funkcionera partije zbog izjava o sukobu koje su vlasti ocijenile nezakonitim, piše agencija Rojters.
Diskreditovanje vojske ili širenje onoga što vlasti smatraju lažnim vijestima kažnjava se dugotrajnim zatvorskim kaznama.
Kremlj navodi da su nacionalno jedinstvo i određeni stepen cenzure neophodni tokom onoga što naziva specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini. Sukob predstavlja kao dio egzistencijalne borbe sa neprijateljski nastrojenim Zapadom i tvrdi da ukrajinske obavještajne službe i drugi neprijatelji pojačavaju napore da izazovu nemire unutar Rusije.
Putin je u petak optužio Ukrajinu da pokušava da se umiješa u izbore, navodeći kao primjer, kako je rekao, ukrajinski napad na kuću izborne zvaničnice u dijelu ukrajinske Zaporoške oblasti pod ruskom kontrolom, u kojem je poginula zvaničnica Elena Astanina. Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi detalje napada, a iz Kijeva nije odmah bilo komentara.
Ruski izborni zvaničnici takođe su u subotu saopštili da je sistem za elektronsko glasanje u Moskvi bio meta sajber napada. Kijev, koji je zbog ratnog stanja suspendovao održavanje izbora, odbacio je rusko glasanje kao „pseudoizbore“.
Uprkos tome što većina stručnjaka smatra da je ishod izbora predvidiv, berlinski istraživački centar NEST, čiji je suosnivač kritičar Kremlja Mihail Hodorkovski, kojeg su ruske vlasti proglasile „stranim agentom“, naveo je da bi izbori ipak mogli donijeti neprijatne trenutke za Kremlj u vrijeme ekonomskih teškoća.
„Posljedice rata sve se više osjećaju unutar zemlje, a nagomilana zabrinutost i frustracija mogle bi se pretočiti u glasove za sistemske opozicione partije kojima je Kremlj dozvolio da ostanu na glasačkom listiću“, navodi se u analizi.
NEST je naveo da bi Komunistička partija i partija Novi ljudi mogle privući glasove koje bi vlasti radije vidjele kod Jedinstvene Rusije. Obje partije su o ključnim pitanjima dosljedno glasale u skladu sa Jedinstvenom Rusijom.
Putin je u televizijskom obraćanju naciji uoči izbora rekao da će glasanje pokazati podršku ruskim vojnicima koji se bore u Ukrajini.
„Vaš izbor i vaša volja još jednom će pokazati da milioni ljudi stoje iza naših vojnika, da smo jedinstven narod povezan zajedničkim vrijednostima, istorijskim pamćenjem i ljubavlju prema domovini i da niko neće uspjeti da nas podijeli ili zastraši“, rekao je Putin.
Očekuje se da prvi rezultati počnu da pristižu danas oko 20 časova, dok bi potpuniji rezultati trebalo da budu dostupni u ponedjeljak.
