Cijena barela sirove nafte tipa „Brent” je na Berzi u Njujorku danas opala za 2,3 odsto, na 103,38 dolara.
To je značajan pad u odnosu na skoro 110 dolara ranije ove sedmice usljed strahovanja da će rat Sjedinjenih Američkih Država s Iranom spriječiti izvoz nafte s Bliskog istoka u svijet.
Cijena nafte „Brent” je, naravno, i dalje znatno viša od 72 dolara po barelu, koliko je iznosila ranije ovog ljeta, ali je današnji pad doprinio smanjenju prinosa na tržištu obveznica i ublažio pritisak na akcije.
Akcije danas bilježe rast, te se na Volstritu preokrenuo trend od prethodnog dana, kada je vrijednost akcija opala jer su Federalne rezerve (FED) podigle ključnu kamatnu stopu prvi put poslije više godina i nagovijestile moguća nova povećanja u nastojanju da stave pod kontrolu visoku inflaciju.
Indeks S&P 500 porastao je danas za 0,9 odsto, krećući se ka svom tek drugom dnevnom rastu u posljednjih devet dana. Indeks Dow Jones Industrial Average porastao je za 213 poena, odnosno 0,4 odsto, dok je indeks Nasdaq Composite zabilježio rast od 1,4 odsto.
Prinos na desetogodišnje državne obveznice SAD opao je sa 5,01 odsto koliko je iznosio kasno u srijedu, na 4,95 odsto danas.
Viši prinosi čine zaduživanje skupljim za sve – od američke vlade i pojedinaca koji žele da kupe kuću, do kompanija koje planiraju izgradnju centara za podatke. To posljedično usporava ekonomiju.
FED je u srijedu podigao kratkoročnu kamatnu stopu kojom upravlja – stopu federalnih fondova – za četvrtinu procentnog poena, što je bilo prvo povećanje za više od tri godine. Zvaničnici su takođe nagovijestili da bi ove godine moglo uslijediti bar još jedno povećanje, te da bi FED mogao zadržati stopu federalnih fondova na visokom nivou i tokom naredne godine.
Ti signali su izazvali velike oscilacije na Volstritu. Akcije su u početku zadržale dobitke ostvarene ranije tog dana pošto je FED objavio odluku u srijedu. Zatim su naglo pale, da bi potom nadoknadile znatan dio gubitaka prije završetka trgovanja.
Među pozitivnim aspektima za tržišta je to što je prelazak na više kamatne stope ulio povjerenje da je FED posvećen vraćanju inflacije na ciljani nivo od dva odsto.
Tokom ljeta su se pojavile nedoumice o tome da li će FED biti izložen pritisku predsjednika Donalda Trampa, koji se zalaže za niže kamatne stope. Ipak, kratkoročni ekonomski troškovi i teškoće mogli bi se isplatiti ukoliko se inflacija stavi pod kontrolu jer je godinama bila previsoka.
S druge strane, više kamatne stope negativno utiču na cijene akcija i drugih oblika ulaganja. Kada investitori ostvaruju veće prinose od kamata na obveznice – koje se smatraju sigurnijim ulaganjem, manje su spremni da plaćaju visoke cijene za druge vrste investicija. To je dodatak efektu koji više stope imaju na usporavanje ekonomije u nastojanju da se eliminišu uzroci inflacije.
Pojedini izvještaji objavljeni danas ukazuju na to da je američka ekonomija možda dovoljno snažna da podnese više kamatne stope. Jedan izvještaj pokazuje da se manji broj radnika u SAD prijavio za naknade za nezaposlene tokom prošle sedmice. Drugi navodi da je rast proizvodnog sektora u regionu Srednjeg istoka SAD bio snažniji nego što su ekonomisti očekivali.
Član Upravnog odbora FED-a Kevin Vorš izjavio je u srijedu da je jačanje ekonomije jedan od razloga zbog kojih su zvaničnici FED-a odlučili da podignu kamatne stope pošto su dosad držali nepromijenjenim.
Takođe je ukazao na „geopolitičke faktore”, kao i na opasnost da bi rast cijena izazvan tim faktorima mogao da se prelije i dovede do rasta inflacije u drugim oblastima. To se vjerovatno odnosi na sukob sa Iranom i njegov uticaj na cijene nafte.
Na Volstritu, akcije kompanija iz sektora vještačke inteligencije nastavile su da se oporavljaju poslije pada zabilježenog u ponedjeljak.
Vrijednost akcija kompanije Nvidia porasla je za 2,5 odsto, dok su akcije kompanije Advanced Micro Devices zabilježile rast od 5,8 odsto.
To se dogodilo uprkos tome što je kompanija OpenAI objavila još šest izvještaja o „neočekivanom ili zabrinjavajućem” ponašanju modela vještačke inteligencije. Lideri u toj industriji su tokom vikenda pozvali na usporavanje razvoja kako bi se riješila pitanja bezbjednosti po čovječanstvo.
Porasle su i akcije nekoliko kompanija za izgradnju stambenih objekata, iako je izvještaj pokazao da je u tom sektoru prošlog mjeseca započeta izgradnja manje novih kuća nego što su ekonomisti predviđali.
Stambeni sektor je pretrpeo jedan od najtežih udaraca zbog rasta prinosa na desetogodišnje državne obveznice koji je ove sedmice prvi put od 2023. godine premašio pet odsto, što je dovelo i do povećanja kamatnih stopa na stambene kredite.
Indeksi su zabilježili rast širom većeg dijela Evrope, dok je trgovanje u Aziji završeno padom.
Londonski indeks FTSE 100 porastao je za 1,2 odsto poslije odluke Banke Engleske da zadrži kamatne stope na nepromijenjenom nivou.
