Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije danas su pozvali na odlučnije djelovanje protiv mreža krijumčara ljudi i pooštravanje politike vraćanja migranata, nakon što je prošle sedmice oko 72.000 ljudi ušlo u Seutu, špansku enklavu u sjevernoj Africi, što je izazvalo zabrinutost širom Unije.
Ministri su istovremeno zatražili intenzivniju saradnju sa zemljama izvan Evropske unije kako bi se suzbile neregularne migracije i spriječilo ponavljanje sličnog talasa, koji je počeo u četvrtak na jednoj od dvije kopnene granice Evropske unije s Afrikom, obje smještene na teritoriji Maroka.
U pokušaju prelaska granice poginulo je oko 75 migranata, od kojih su se mnogi utopili, dok su drugi stradali u metežu.
Evropski komesar Magnus Bruner izjavio je nakon vanrednog sastanka ministara pravde i unutrašnjih poslova da su masovni dolasci podstaknuti djelovanjem kriminalnih mreža za krijumčarenje ljudi i širenjem dezinformacija na društvenim mrežama.
On nije želio da odgovori na pitanje da li Maroko snosi dio odgovornosti za masovni prodor migranata, ali je pohvalio saradnju Rabata i španskih vlasti u procesu njihovog vraćanja.
„U Španiji je u toku istraga o ulozi Maroka u ovom događaju i zato ne mogu dodatno da komentarišem to pitanje. Ono što sa sigurnošću znamo jeste da su krijumčari ljudi širili dezinformacije“, rekao je Bruner.
Zbog naglog priliva migranata ministri su razmatrali čitav niz mjera, uključujući intenzivniju razmjenu obavještajnih podataka, pažljivije praćenje društvenih mreža radi ranijeg otkrivanja sličnih talasa migracija i jačanje zaštite spoljašnjih granica Evropske unije.
Pojedini analitičari doveli su u pitanje ulogu marokanskih vlasti, podsjećajući na ranije optužbe da je Rabat koristio migrantske tokove kao sredstvo političkog pritiska.
Posljednji veliki talas migranata zabilježen je u maju 2021. godine, kada su marokanske vlasti ublažile kontrolu granice, što je protumačeno kao odgovor na odluku Španije da primi lidera pokreta za nezavisnost Zapadne Sahare. Maroko smatra tu teritoriju dijelom svoje države.
Bruner je saopštio i da Evropska unija pregovara s Marokom o sveobuhvatnom sporazumu o strateškom partnerstvu.
Posljednjih godina Evropska unija sve se više oslanja na sporazume sa sjevernoafričkim zemljama kako bi smanjila broj neregularnih dolazaka migranata. Kritičari, međutim, upozoravaju da takva politika povećava zavisnost Brisela od tranzitnih država, koje mogu da ublaže ili pooštre kontrolu granica kako bi ostvarile političke ili ekonomske ciljeve.
Migracije predstavljaju jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Evropskoj uniji još od krize iz 2015. i 2016. godine, kada je više od milion izbjeglica i migranata, od kojih su mnogi bježali od rata u Siriji, stiglo u Evropu.
Taj talas ojačao je podršku antimigracionim i krajnje desničarskim strankama širom kontinenta, ali i produbio nesuglasice među državama članicama u vezi s kontrolom granica, pravilima za odobravanje azila i raspodjelom odgovornosti.
Maroko je u nedjelju saopštio da su nedavni masovni pokušaji ulaska u Seutu i Melilju, još jednu špansku enklavu, posljedica dezinformacija na društvenim mrežama, aktivnosti mreža za krijumčarenje ljudi i pogrešnog tumačenja jedne odluke španskog suda.
Većina migranata koji su uspjeli da pređu graničnu ogradu nije pronašla ni hranu ni sklonište, nakon čega su se vratili u Maroko.
Uprkos tome, Italija je na mjesec dana suspendovala bezvizni šengenski režim putovanja sa Španijom, iako se on ne primjenjuje na Seutu, dok su 22 od 27 država članica Evropske unije zatražile usklađeno djelovanje radi jačanja zaštite spoljašnjih granica.
Danska i Italija iskoristile su vanredni sastanak ministara kako bi zatražile strožu migracionu politiku.
Danski ministar za migracije Morten Bodskov pozvao je na povećanje evropskih ulaganja u zaštitu granica.
„Nećemo dozvoliti da se ponovi situacija iz 2015. godine“, poručio je Bodskov.
Italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedozi pozvao je Evropsku uniju da usvoji novi model obrade zahtjeva za azil i organizovanja povratka migranata u bezbjedne treće zemlje.
Grčki premijer Kirjakos Micotakis zatražio je uspostavljanje hitnog evropskog mehanizma koji bi omogućio ubrzavanje procedura i, u izuzetnim okolnostima, privremenu obustavu registracije zahtjeva za azil u slučaju iznenadnog masovnog priliva migranata.
U središtu političkih rasprava, međutim, ostaju ljudi koji bježe od siromaštva, sukoba i nestabilnosti, rizikujući živote u potrazi za sigurnošću i boljim životom.
