Prva trudnoća nosoroga vanteljesnom oplodnjom na svijetu „mogla bi da spase vrstu“

Prva trudnoća nosoroga vanteljesnom oplodnjom na svijetu „mogla bi da spase vrstu“

Veliki pomak u izučavanju plodnosti doneo je nadu za spasenje severnog belog nosoroga od izumiranja – ostale su još samo dve ove životinje na čitavoj planeti.

Naučnici su uspeli da postignu prvu trudnoću nosoroga vantelesnom oplodnjom na svetu, uspešno prebacivši embrion nosoroga napravljenog u laboratoriji u surogat majku.

Postupak je izveden na južnom belom nosorogu, podvrsti vrlo srodnoj severnom belom nosorogu.

Sledeći korak je da se ovo ponovi sa embrionima severnog belog nosoroga.

„Postići prvi uspešni transfer embriona kod nosoroga je ogroman korak“, rekla je Suzana Holce, naučnica sa Lajbnicovog instituta za zoološka i istraživanja divljih životinja u Nemačkoj, koja je sastavni deo projekta Bioreskju, međunarodnog konzorcijuma koji pokušava da spase ovu vrstu.

„Ali mislim da smo sa ovim dostignućem sasvim sigurni da ćemo uspeti da stvorimo severnog belog nosoroga na isti način i da ćemo uspeti da spasemo vrstu.“

Severni beli nosorozi su nekada mogli da se nađu širom centralne Afrike, ali ilegalni lov, podstaknut potražnjom za nosorogovim rogom, istrebio je čitavu populaciju u divljini.

Sada su ostala još samo dva nosoroga: dve ženke, Nadžin i njena ćerka Fatu.

Obe bivše životinje iz zoološkog vrta drže se pod strogim nadzorom u rezervatu Ol Pedžeta u Keniji.

U nemogućnosti da se razmnoži, vrsta je tehnički izumrla.

Ali sada se tim iz Bioreskjua okrenuo radikalnoj nauci o plodnosti da bi vratio ove životinje sa ivice provalije.

Započeli su rad koristeći južne bele nosoroge.

Ovaj bliski srodnik severnog belog nosoroga ima populaciju od hiljadu primeraka – i smatra se uspehom konzervacije iako ga i dalje ugrožava ilegalni lov.

Projekat je potrajao godinama i morao je da premosti mnoge prepreke: od toga kako sakupiti jajne ćelije iz životinja teških dve tone, preko stvaranja prvih embriona nosoroga do sada u laboratoriji do ustanovljavanja kako i kada ih ubaciti.

Trebalo je 13 pokušaja da se postigne prva održiva trudnoća uz pomoć vantelesne oplodnje koristeći južne bele nosoroge.

„Veoma je teško kod tako velike životinje postaviti embrion unutar reproduktivnog trakta, koji je skoro dva metra duboko u životinji“, kaže za BBC Suzana Holce.

Embrion, napravljen uz pomoć jajne ćelije iz južnog belog nosoroga iz zoološkog vrata u Belgiji i oplođene spermom mužjaka iz Austrije, bio je prebačen u surogat majku južnog belog nosoroga u Keniji, koja je zatrudnela.

Međutim, uspeh je pratila tragedija.

Sedamdeset dana od početka trudnoće, surogat majka je umrla nakon što se zarazila klostridijom – bakterijom iz zemlje koja može biti smrtonosna po životinje.

Smrt je predstavljala težak udarac za tim – obdukcija je pokazala da se muški fetus od 6,5 centimetara dobro razvijao i imao je 95 odsto šanse da se rodi živ.

Ali to je pokazalo da tehnika funkcioniše i da je održiva trudnoća preko vantelesne oplodnje nosoroga moguća.

Sada je sledeći korak bio pokušati to uraditi uz pomoć embriona severnog belog nosoroga.

Postoji samo 30 ovih dragocenih embriona, koji se čuvaju u tečnom azotu u Nemačkoj i Italiji.

Oni su napravljeni uz pomoć jajnih ćelija uzetih od Fatu, mlađe ženke iz Kenije, i spreme od dvojice mužjaka severnih belih nosoroga uzete pre nego što su uginuli.

Međutim, rođenje severnog belog mladunčeta zahtevaće još jednu naučnu revoluciju.

Nijedna od dve preostale žive ženke severnog belog nosoroga ne mogu da iznesu trudnoću zbog kombinacije godina i zdravstvenih problema.

I zbog toga će embrion biti implantiran u matericu surogata južnog belog nosoroga.

Unakrsna vantelesna oplodnja između vrsta još nikada ranije nije isprobana, ali tim je uveren da će funkcionisati.

„Mislim da je situacija za severnog belog nosoroga prilično privilegovana za transfer embriona zato što imamo veoma bliskog srodnika koji je primalac- tako da je njihova unutrašnja mapa skoro identična“, kaže profesor Tomas Hildebrant, direktor Lajbnicovog instituta za zoološka i istraživanja divljih životinja i šef projekta za konzorcijum Bioreskju.

Niko nikada nije pokušao da prenese embrion u drugu podvrstu.

Tim Bioreskjua se nada da će implantirati embrione u narednim mesecima.

Oni žele da se mladunče rodi dok su neki severni beli nosorozi još živi.

„Želimo da očuvamo socijalnu komunikaciju, socijalno nasleđe severnog belog nosoroga tako što ćemo staviti prvo mladunče na zemlju da bi pokušalo da nauči jezik od poslednja dva nosoroga, da mogu da nauče kako da se ponašaju od njih“, objasnio je profesor Hildrebrant.

Istraživači su svesni da dodavanje nekoliko novih životinja preko vantelesne oplodnje neće spasti vrstu – neće biti dovoljno genetskog diverziteta da se napravi održiva populacija.

I zato oni istovremeno rade na još eksperimentalnoj tehnici, pokušajući da stvore spermu i jajne ćelije nosoroga iz matičnih ćelija, kako bi mogli da proizvode embrione.

Još jednom, za to je potrebno vremena i biće mnogo naučnih prepreka koje treba savladati.

Pojedini stručnjaci za divlje životinje tvrde i da bi ulaganje više novca i resursa u vrstu koja je praktično izgubljena mogla biti bolje iskorišćena ako bi se sačuvala za održivije vrste.

„Treba da budemo svesni da je za izumiranje severnog belog nosoroga odgovoran čovek“, kaže Jan Stejskal, koordinator projekta za Bioreskju iz Safari parka Dvur Kralove u Češkoj Republici odakle su Nadžin i Fatu originalno potekle.

„Nije se to desilo zbog nekakvog evolutivnog pritiska, bila je to pohlepa, bila je to pomama za nosorogovim rogom.

„I zato smo, na neki način, mi odgovorni i ako zapravo imamo tehniku koja nam može pomoći da ih spasemo, onda mislim da imamo odgovornost da je iskoristimo i da pokušamo da ih spasemo“.