Na Okruglom stolu „Dokle je stigla reforma tužilaštva“, CEGAS je objavio podatak da je od 2016. do kraja izvještajne 2022. godine rad Komisije za Etički kodeks bilježio od dva do četiri predloga za utvrdjivanje povrede načela Etičkog kodeksa, sa razlikom za 2019, kada je taj broj iznosio 12 predloga.
„Uzevši u obzir to da je od 44 podnesena predloga, u periodu od sedam godina (2016-2022), u samo šest slučajeva utvrđena povreda načela Etičkog kodeksa, postavlja se pitanje svrsishodnosti ove Komisije“, saopštili su iz CEGAS-a.
Kako su dodali, „Evropska komisija ukazuje na ograničen bilans ostvarenih rezultata u ovom dijelu i navodi nužnost regulisanja kroz posebna zakonska rješenja“.
„Zakon o državnom tužilaštvu ne propisuje da kršenje Kodeksa predstavlja disciplinski prekršaj i ne utiče na napredovanje tužilaca. Takođe, postojanje pravnog lijeka protiv jedne ovakve odluke nije predviđen zakonskim rješenjem“, naveli su iz CEGAS-a.
Poručili su da princip utvrđenog kršenja pravila načela Etičkog kodeksa mora imati sagledivu posljedicu.
„On mora imati vezu sa mogućim vođenjem disciplinskog postupka, kao i načinom ocjenjivanja tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava. CEGAS smatra da mora postojati pravni lijek protiv odluke Komisije o utvrđenoj povredi pravili Etičkog postupka sa zakonskim uporištem“, zaključili su iz CEGAS-a.
