Elektroprivreda (ECPG), Aerodromi Crne Gore, pljevaljski Rudnik uglja, te Javno preduzeće Morsko dobro, samo su neke od kompanija koje više od godinu dana odbijaju da javnosti stave na uvid podatke o zapošljavanju tokom predizborne kampanje. Osim broja novozaposlenih, kompanije u državnom vlasništvu kriju i imena lica i iznos zarada koja im isplaćuju, pravdajući takvu praksu zaštitom privatnosti ili proglašavajući informacije za poslovnu tajnu.
Kako Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ne predviđa obavezu da državne kompanije dostavljaju Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) podatke o novozaposlenim tokom izbornog procesa, MANS je te podatke zatražio koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama.
Tako su Elektroprivreda i Aerodromi Crne Gore u potpunosti ignorisali zahtjeve za informacijama i nisu odgovorili niti na jedan upućeni zahtjev o broju ljudi koje su zaposlili tokom ove i prethodne godine. Ove državne kompanije su nastavile da ignorišu zakonsku obavezu čak i nakon što je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLPSPI) donijela odluke kojima im nalaže da odgovore na upućene zahtjeve.
Rudnik uglja već više od godinu dana informaciju o novozaposlenim proglašava za poslovnu tajnu, a ta praksa se nije promijenila čak ni nakon što je AZLPSPI poništila takvo rješenje Rudnika. Umjesto pune primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u ovoj kompaniji su se pozvali na interni dokument – Pravilnik o poslovnoj tajni.
Podatke o iznosima zarada kriju i u Pošti Crne Gore koja kontinuirano odbija da saopšti informaciju o neto zaradama lica koje angažuje po ugovoru o djelu, tvrdeći da su zarade koje isplaćuju lični podatak.
Sa druge strane kćerka kompanija EPCG, Solar gradnja i dalje odbija da dostavi ugovore sa novozaposlenim, što je praksa koju ima i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) koji zabranu pristupa informacijama iz ugovora pravda navodnom zaštitom privatnosti.
Ovakva praksa pokazuje ne samo da državne kompanije ne poštuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama, već da se ulažu značajni napori da se od javnosti sakriju informacije koje bi mogle ukazati na moguće zloupotrebe državnih resursa uoči izbora.
Puna transparentost ovih podataka je potrebna zbog činjenice da je takozvano partijsko zapošljavanje prepoznato kao jedan od ključih mehanizama za uticaj na birače, ali i zbog činjenice da je nakon smjene vlasti 2020. godine upravljanje državnim kompanijama ponovo preuzeo kadar koji je na te pozicije instaliran zahvaljujući partijskoj trgovini i podjeli političkog plijena.
Obaveza da se ograniči zapošljavanje u izbornom periodu uz punu transparentnost informacija, za državne kompanije nije uvedena sa posljednjim izmjenama Zakona o finansiranju politilčkih subjekata i izbornih kampanja, prije svega zahvaljući prethodnoj vlasti.
Danas, tri godine nakon smjene te vlasti, jasno je da izborna reforma ne odgovara ni novoj političkoj većini, te da je javni interes i dalje podređen partijskom.
MANS će i u narednom periodu nastaviti da institira da sve državne institucije, ali i državne kompanije u punom kapacitetu poštuju obaveze kada je u pitanju transparetnost njihovog rada, naročito onda kada se radi o trošenju novca građana i raspolaganju državnim resursima.
