Povodom najnovijih kadrovskih rješenja Vlade za dvije najvažnije pozorišne institucije u Crnoj Gori i načina na koji je razriješen dosadašnji direktor, a imenovani direktor i umjetnička direktorica Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), zaposleni u toj ustanovi pozvali su nadležne institucije da se preispitaju donijete odluke i spriječi, kako su kazali, dalje narušavanje funkcionisanja i ugleda tog pozorišta.
Vlada je na sjednici 18. maja imenovala Iliju Subotića za direktora CNP-a, pošto je prethodno sa te funkcije razriješen Marko Baćović. Subotić je do sada bio direktor Kraljevskog pozorišta Zetski dom, gdje ga je zamijenio Luka Radović. Za umjetničku direktoricu CNP-a imenovana je Vesna Vujošević Labović.
U dopisu predsjedniku države, Vladi i Ministarstvu kulture i medija, iz sindikalne organizacije CNP-a naveli su kako smatraju da je nedopustiv odnos nadležnog ministarstva prema institucijama koje su nosioci pozorišnog života u Crnoj Gori, a koji se temelji na „potpunom odsustvu ozbiljne evaluacije postignutih rezultata, nepostojanju jasnih strategija i izostanku sistemskog i trajnog promišljanja funkcionisanja ustanove“, te donošenju „ishitrenih odluka koje se ne baziraju na kriterijumima struke i potrebama ustanova, i to na krajnje nestransparentan način“.
„Pored potpunog izostanka bilo kakve ozbiljne analize rada Pozorišta ili komunikacije sa stručnim ljudima, o ignorantskom i elementarno neprofesionalnom odnosu čelnika MK prema našoj instituciji govori i činjenica da dosadašnji direktor CNP-a nije ni obaviješten da će biti razriješen“, dodaje se u dopisu.
Zaposleni u CNP-u istakli su da njihovo reagovanje nije odbrana dosadašnjeg direktora niti napad na nova imenovana lica, već apel struke i svih onih ljudi koji pozorište čine, da se ovako krupne odluke i rješenja moraju donositi u skladu sa najvišim profesionalnim kriterijumima, u odnosu na realne potrebe institucije i reference svakog potencijalnog upravnika pozorišta, kako poslovnog, tako i umjetničkog.
Podsjećaju nadležne i da se u proteklom periodu radilo na donošenju nove Nacionalne strategije razvoja kulture, a koja predviđa da se i u Crnoj Gori, u skladu sa uporednom praksom iz svih država u okruženju, čelni ljudi javnih ustanova i institucija kulture biraju putem konkursa.
Naglašavaju da je Crnogorsko narodno pozorište vodeća institucija kulture u državi, čija je misija u proteklim decenijama „bila mnogo više od nosioca pozorišnog života“.
„Nemjerljiv je doprinos i uloga CNP-a u kreiranju kulturnog i umjetničkog identiteta naše države, stvaranju najvrjednijih umjetničkih ostvarenja, formiranju pozorišnih umjetnika, stvaraoca i stručnjaka, povezivanju Crne Gore sa drugim državama, o čemu svjedoče brojne saradnje, gostovanja, nagrade… Crnogorskog narodno pozorište bilo je i ostalo institucija koja je pod svojim krovom decenijama razvijala i muzički i filmski program, bavila se izdavačkom djelatnošću, i središte je najvažnijih kulturnih i državnih događaja u zemlji“, zaključuje se u dopisu.
Institucija koja se nalazi u objektu od preko 5.000 metara kvadratnih, kroz koji godišnje prođe skoro 80.000 posjetilaca, koja ima 140 stalno zaposlenih, najbrojniji glumački ansambl i godišnji budžet koji iznosi preko 3 miliona eura, zaslužuje ozbiljan i odgovoran odnos svoje države i donosioca odluka prilikom izbora čelnih ljudi koji će na stručan i svrsishodan način upravljati ovim resursima, i koji će svojim profesionalnim biografijama i referencama biti autoriteti svakom zaposlenom u kompleksnom sistemu kakvo svako veliko i ozbiljno pozorište jeste.
Naročito skrećemo pažnju na važnost funkcije umjetničkog direktora u pozorištu, koji pored kreiranja repertoara ima ključnu ulogu u upravljanju glumačkim ansamblom, u radu na razvoju svakog glumca, u izboru novih glumaca i glumica. Ova funkcija podrazumijeva vrhunske umjetnike i stvaraoce sa velikim iskustvom u pozorištu i pozorišnim procesima.
Na žalost, svjedočimo tome da je, u ne tako davnoj prošlosti, došlo do degradiranja i unižavanja institucije izborima direktora pozorišta koji nisu zadovoljavali ni elementarne stručne i profesionalne reference koje se odnose na rad u pozorišnoj djelatnosti. Šteta koja je nanešena takvim odlukama nemjerljiva je i sa nekim posljedicama lošeg upravljanja pozorištem suočavamo se i danas.
Način na koji se došlo do novih kadrovskih rješenja nije samo pitanje Crnogorskog narodnog pozorišta. To je pitanje odnosa i odgovornosti države i nadležnih organa prema kulturi, pitanje sistemskih grešaka koje se usvajaju kao matrica umjesto da se raskida sa lošim praksama. Država koja, na žalost, ima samo 4 stalna repertoarska pozorišta, ne smije sebi dozvoliti da svoje umjetnike, stručnjake i radnike u kulturi dovodi pred svršen čin, donoseći privremena rješenja.
Zbog toga vas pozivamo da preispitate donešene odluke i napravite ozbiljnu analizu trenutnog stanja u Crnogorskom narodnom pozorištu, svih usvojenih planova kao i potreba u svim segmentima našeg rada i obavljavnja djelatnosti – programskom, finansijskom, kadrovskom i tehničkom.
