Problem koji nije lako riješiti: Šta je vertigo?

Problem koji nije lako riješiti: Šta je vertigo?

Oko pet odsto svih pacijenata kod svog ljekara pominje vrtoglavicu kao tegobu, a pojava vrtoglavice se ponavlja i nije lako je riješiti, piše Stetoskop. Pjevač Jelena Tomašević saopštio je da je dobio dijagnozu vertigo, nakon što mu je pozlilo tokom koncerta u Bar u nedjelju uveče.

Kako pišu, vrtoglavica (vertigo) nije bolest, već simptom neke bolesti. Za razliku od pet klasičnih čula (vid, sluh, miris, ukus, dodir), čulo za ravnotežu nije dato u svesti i njegove funkcije su refleksne, piše Stetoskop. Centri u mozgu koji su nedovoljno ispitani i jasni, informaciju o položaju tijela dobijaju iz više izvora:

Vestibularnog, odnosno tzv. centra za ravnotežu, koji se nalazi u unutrašnjem uhu;

Okularnog – preko vida i slike svijeta koja se stvara na mrežnjači oka;

Od mišićno-zglobnog sistema i čula dodira.

Vrtoglavica nastaje kada se “ne poklope” informacije koje nosi nerv za ravnotežu sa ostalim organima i kada moždani releji, zbog poremećaja cirkulacije, ne mogu pravilno primiti i obraditi dobijene informacije.

Uzroci vrtoglavice su mnogobrojni. Stotinu raznih oboljenja može biti praćeno vrtoglavicom.

Najpoznatiji, ali ne i najčešći, uzroci poremećaja ravnoteže su oboljenja centra za ravnotežu u uhu – na primjer, upala ili otok nerava, ili spadanje kristala kalcijum-karbonata sa senzornih ćelija.

Oboljenja centralnog nervnog sistema, među kojima je najčešća vertebro-bazilarna insuficijencija (a. vertebralis protiče kroz vratni dio kičme), takođe često izazivaju vrtoglavice.

U sekundarne vrtoglavice spadaju one izazvane bakterijskim ili češće virusnim infekcijama, lijekovima, povećanjem ili smanjenjem krvnog pritiska, malokrvnošću i biohemijskim poremećajima. Postoje i psihogene vrtoglavice, stresne vrtoglavice i vrtoglavice koje nastaju usljed nekih bolesti stomaka i pluća.

Dijagnostički postupak je zahtjevan i uključuje veliki broj ispitivanja. Najvažnija dijagnostička procedura prema većini autora je detaljna anamneza, odnosno precizan i dobro vođen razgovor sa pacijentom.

Dijagnostički protokol podrazumijeva:

ORL pregled koji uključuje ispitivanje sluha i kalorički test za ispitivanje ravnoteže (sipa se hladna i topla voda u uši i preko trzanja očnih jabučica mjeri se dužina odgovora i stanje labirinta);

Pregled neurologa;

Detaljna hematološka obrada;

Kardiološka ispitivanja;

Oftalmološki pregled (pregled očnog dna daje uvid u stanje vaskularnog sistema).

I pored svih ispitivanja, preko 50% slučajeva ne može otkriti uzrok poremećaja.

Liječenje vertiga zavisi od uzroka. Najčešće se koriste ciljani vazodilatatori (betahistini, npr. Betaserc, Vestibo, Urutal), vitaminska terapija i preparati Ginko biloba. Predlažu se i adaptacione vježbe, a rijetko se primjenjuje i destrukcija obolelog centra za ravnotežu injekcijama (npr. Garamycin u uho).