Tokom 2023. godine podnijeto je 28 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave, 2024. godine 38, a do sada u 2025. ukupno 88 prijava. Jakšić Stojanović je istakla da je stroga kaznena politika neophodna radi efikasne prevencije i zaštite javnog interesa, te da je pooštravanje zakona već rezultiralo prvim presudama koje uključuju zatvorske kazne.
Ministarstvo snažno podržava vladavinu prava kao ključni preduslov prosperiteta društva i nastaviće da u svim slučajevima sumnje na nezakonito sticanje obrazovnih isprava podnosi krivične prijave nadležnim organima.
Koje konkretne korake Ministarstvo preduzima da spriječi upotrebu lažnih diploma i osigura integritet obrazovnog sistema?
Jakšić Stojanović: Ministarstvo primjenjuje sve raspoložive kontrolne mehanizme u cilju otkrivanja i suzbijanja postojećih nepravilnosti, ali i preventivnog djelovanja. Ovaj izazov zahtijeva snažnu međuresornu saradnju.
U tom kontekstu, inicirano je formiranje međuresorne radne grupe, koju će imenovati Vlada na predlog Ministarstva, a koja će okupiti predstavnike relevantnih institucija. Cilj je unapređenje sistema priznavanja i izjednačavanja inostranih obrazovnih isprava kroz koordinisan i institucionalno usklađen pristup, radi zaštite javnog interesa i jačanja pravne sigurnosti.
Naš cilj je povratak kredibiliteta obrazovnog procesa, jačanje kontrolnih mehanizama i pooštravanje sankcija, jer bez adekvatnog obrazovanja nema reformi ni društvenog napretka.
Šta Ministarstvo preduzima da smanji vršnjačko nasilje, imajući u vidu da je riječ o društvenom problemu, a ne samo školskom?
Jakšić Stojanović: Ministarstvo vršnjačko nasilje posmatra kao širi društveni problem koji zahtijeva koordinisano djelovanje više aktera. Školama je dostavljen jedinstven protokol sa jasnim smjernicama za prevenciju i postupanje u slučajevima nasilja i vandalizma, čime je obezbijeđen ujednačen odgovor sistema.
Unaprijeđeni su normativi za pedagoge, psihologe, socijalne radnike i medijatore, uvedeni asistenti za sprečavanje nasilja, a uspostavljena je i saradnja sa Savjetom Evrope kroz dvogodišnji projekat koji obuhvata istraživanja o bezbjednosti u školama i online nasilju.
Aktivno uključivanje roditelja i saradnja sa relevantnim institucijama potvrđuju da se nasilje tretira kao zajednička društvena odgovornost.
Javnost je obaviještena o slučajevima nasilja u vrtićima, dvije radnice su suspendovane. Koje konkretne mjere Ministarstvo preduzima da zaštiti djecu i osigura transparentan postupak u slučajevima sumnje na nasilje u vrtićima?
Jakšić Stojanović: U svim slučajevima sumnje na nasilje u predškolskim ustanovama Ministarstvo reaguje hitno i u skladu sa zakonom, sa prioritetom zaštite djece. Suspenzija zaposlenih predstavlja mjeru predostrožnosti koja omogućava nesmetano vođenje postupka, bez prejudiciranja krivice.
Postupci se sprovode uz obavezno uključivanje nadležnih institucija, primjenu važećih protokola i pojačan nadzor rada ustanova, uz jačanje uloge stručnih službi i nadzornih mehanizama radi pune transparentnosti.
Posebno ističemo važnu ulogu vaspitača u prevenciji izazovnih ponašanja, kao i značaj partnerskog odnosa sa roditeljima i kontinuiranog profesionalnog razvoja zaposlenih.
Kako Ministarstvo garantuje da slični incidenti neće biti zanemareni ili zataškani u budućnosti, i koje kontrole su uvedene u obrazovno-vaspitnim ustanovama?
Jakšić Stojanović: Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju uspostavljen je snažan normativni okvir koji jasno propisuje obavezu reagovanja direktora i obavještavanja nadležnih institucija u svakom slučaju nasilja.
Kontrole su dodatno ojačane obaveznom primjenom protokola, jačanjem stručnih službi, uvođenjem asistenata za sprečavanje nasilja, video-nadzorom, fizičkim obezbjeđenjem i jasno definisanom odgovornošću rukovodilaca ustanova.
Ovim mehanizmima se sistemski smanjuje prostor za prikrivanje ili ignorisanje nasilja.
Direktorska mjesta u školama godinama su bila politička imenovanja. Da li je ta praksa promijenjena?
Jakšić Stojanović: Depolitizacija obrazovnog sistema prepoznata je kao jedan od ključnih prioriteta Ministarstva, posebno imajući u vidu ranije prakse izbora direktora bez jasno definisanih kriterijuma. Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju uvedeni su transparentni i mjerljivi kriterijumi za izbor rukovodilaca škola.
Novi model izbora direktora već se primjenjuje i pokazuje prve pozitivne rezultate, jer omogućava da se biraju kandidati sa najviše znanja i sposobnosti. Iako je proces i dalje u razvoju, uvjereni smo da će direktori ubuduće biti birani isključivo na osnovu kompetencija i profesionalne posvećenosti.
Zabrana mobilnih telefona u školama još uvijek nije dosljedno primijenjena. Koje mjere će Ministarstvo preduzeti da se pravila striktno sprovode?
Jakšić Stojanović: Zabrana korišćenja mobilnih telefona tokom nastave uvedena je na inicijativu Ministarstva i usvojena od strane školskih odbora, uz jasno definisane izuzetke. Kroz pojačan nadzor i insistiranje na odgovornosti uprava škola, zahtijevaćemo dosljednu primjenu ove odluke.
Cilj zabrane je vraćanje fokusa učenika na učenje, međusobnu komunikaciju i razvoj socijalnih i kritičkih vještina. Primjena će biti dodatno podržana prisustvom asistenata, video-nadzorom, fizičkim obezbjeđenjem i radom stručnih službi.
Budžet MPNI za 2026. godinu iznosi oko 333,9 miliona eura. Koje su vaše prioritetne oblasti u raspodjeli ovog budžeta i kako planirate da osigurate maksimalan efekat za obrazovanje, nauku i inovacije?
Jakšić Stojanović: U godini koja je pred nama, značajna sredstva biće opredjeljena na unapređenje infrastrukture obrazovnih institucija što podrazumjeva izgradnju novih objekata, modernizaciju postojećih, kao i opremanje savremenim tehnologijama kako bi se stvorili kvalitetniji uslovi za rad za naše učenike i nastavnike.
Nastavićemo sa ulaganjem u obuku i profesionalni razvoj nastavnika kako bi se poboljšao kvalitet nastave i omogućilo usvajanje savremenih metoda učenja. Među prioritetnim oblastima je i digitalizacija obrazovnog sistema, finansiranje istraživačkih projekata kao i osiguranje jednakih mogućnosti za sve učenike, posebno za one iz marginalizovanih grupa, kako bi se smanjila diskriminacija i povećala socijalna kohezija.
Predviđena su značajna sredstva za predškolsko i osnovno obrazovanje, uključujući plate zaposlenih i infrastrukturne troškove. Kako ocjenjujete da li je ovo dovoljno za unapređenje kvaliteta i inkluzije u ovim nivoima obrazovanja?
Jakšić Stojanović: Iako su planirana sredstva značajna i predstavljaju dobar temelj za unapređenje kvaliteta i inkluzije, ključ uspjeha biće njihova efikasna upotreba.
Proaktivan pristup i prilagođavanje aktuelnim izazovima su neophodni za ostvarivanje našeg krajnjeg cilja – obrazovanje koje je dostupno, kvalitetno i inkluzivno za sve.
Saradnja, praćenje i prilagođavanje praksi će biti od suštinskog značaja za stvaranje inkluzivnog i kvalitetnog obrazovnog sistema u Crnoj Gori.
Kako nova Strategija pametne specijalizacije 2026–2031 planira da unaprijedi inovacioni ekosistem i poveže obrazovanje, istraživanje i tržište rada?
Jakšić Stojanović: Nova Strategija pametne specijalizacije 2026 – 2031 polazi od jasne poruke da inovacije nastaju kroz povezivanje obrazovanja, istraživanja i potreba privrede i tržišta rada. Strategija zato jača inovacioni ekosistem i usmjerava obrazovanje ka prioritetnim oblastima kroz modernizaciju programa, razvoj praktičnih i interdisciplinarnih znanja, jačanje digitalnih i zelenih vještina, kao i snažniju saradnju sa privredom i fokus na cjeloživotno učenje, prekvalifikacije i kao i podršku razvoju talenata u oblastima u kojima Crna Gora ima realan razvojni potencijal.
Istovremeno, istraživanje i nauka se snažnije povezuju sa privredom i tržištem rada, uz usmjeravanje javnih ulaganja ka primjenjivim istraživanjima, razvoj inovacione infrastrukture i snažnije uključivanje u evropske programe poput Horizon Europe.
Poseban naglasak stavljen je na povezivanje inovacija sa tržištem rada. Kroz instrumente Fonda za inovacije, mentorsku i klastersku podršku, cilj je da inovativne ideje brže prerastu u konkurentne proizvode, nova radna mjesta i održive kompanije, posebno u oblastima pametne specijalizacije. Strategija se pritom zasniva na aktivnom učešću privrede, akademske zajednice i lokalnog nivoa, uz jasne mehanizme praćenja rezultata.
Koji su najveći rezultati reforme obrazovanja koje je Crna Gora postigla u ovoj godini, i kako se oni odražavaju na kvalitet i inkluzivnost obrazovnog sistema?
Jakšić Stojanović: Crna Gora je u protekloj godini uradila veliki posao – zaokružen je kompletan zakonodavni okvir – od predškolskog do visokog obrazovanja kao i sprovođenje strateških dokumenata, kao što su Strategija reforme obrazovanja 2025–2035 i Strategija profesionalne orijentacije i savjetovanja.
Reforme su usmjerene na jačanje kvaliteta, pravičnosti i upravljanja sistemom, kao i na razvoj znanja i vještina u skladu sa potrebama tržišta rada i evropskim standardima.
Međutim, važno je da pošaljemo jasnu poruku javnosti: ovo ne znači kraj, već tek stvarni početak reforme. Usvajanje dokumenata je bio neophodan temelj, ali učionica traži konkretne rezultate. Pravi posao, onaj koji će osjetiti učenici, nastavnici i roditelji – kreće sada.
Posebno je značajna dinamika sprovođenja Reformske agende, koja predstavlja glavni okvir za unapređenje obrazovanja, nauke i inovacija i direktno doprinosi evropskim integracijama Crne Gore.
Paralelno se realizuje najveći infrastrukturni ciklus u obrazovanju do sada, kroz izgradnju i rekonstrukciju škola i vrtića, unapređenje energetske efikasnosti i snažan iskorak u digitalizaciji sistema, uz poseban fokus na inkluziju, naročito pripadnika RE zajednice.
Istovremeno, ostvaren je vidljiv napredak u oblasti digitalne transformacije obrazovanja i jačanja inovacionog ekosistema, kroz modernizaciju sistema MEIS, razvoj platforme Digionica kao i uspostavljanje EdTech laboratorija.
Finalizacija Nacionalnog okvira kurikuluma označava početak temeljne programske transformacije našeg školstva. Ovaj krovni dokument otvara put za donošenje novog nastavnog plana, sveobuhvatnu reviziju predmetnih programa i izradu nove generacije udžbenika za sve nivoe obrazovanja. Svaka faza ovog procesa utemeljena je na najvišim međunarodnim standardima, s jasnim ciljem: osigurati mjerljiv skok u kvalitetu nastave i postignućima naših učenika.
U godini koja je pred nama ostajemo u potpunosti posvećeni modernizaciji obrazovanja, razvoju nauke i inovacija i stvaranju inkluzivnog, digitalizovanog i konkurentnog obrazovnog sistema u skladu sa evropskim standardima
Kako se Crna Gora priprema za digitalnu transformaciju obrazovanja i koje konkretne mjere ste već sproveli u domenu digitalnih kompetencija nastavnika i EdTech inovacija?
Jakšić Stojanović: Digitalna transformacija u obrazovanju u Crnoj Gori predstavlja kontinuiranu evoluciju, u kojoj je fokus na dobrobiti i cjelovitom razvoju učenika. Strategijski okvir za period do 2027. godine usklađen je sa Akcionim planom EU za digitalno obrazovanje, a napori uvođenja inovacija u nastavni proces zasnivaju se na digitalnim tehnologijama, u skladu sa Strategijom digitalizacije obrazovnog sistema 2022–2027.
Informaciono-komunikacione tehnologije postaju ključni alat za razvoj kompetencija djece i mladih i za pripremu za život i rad u društvu visokih kompetencija.
Jedan od osnovnih preduslova digitalne transformacije je modernizacija učionica i unapređenje računarske infrastrukture. Uz podršku Evropske investicione banke i Zapadno-balkanskog investicionog okvira (WBIF), nabavljeno je IT opreme vrijednosti preko 6,8 miliona eura, uključujući opremljene učionice, kabinete i biblioteke, čime je svim učenicima omogućena jednaka šansa za pristup digitalnim sadržajima. Osim toga uloženo je oko pola miliona eura za opremanje zbornica i kancelarija u preko 200 škola širom Crne Gore. Paralelno se radi na nabavci dodatnih dva miliona eura IT opreme, unapređenju internet konekcije i uvođenju interneta u školama koje do sada nijesu imale pristup.
Digitalna transformacija ne podrazumijeva samo tehnologiju u učionicama, već i digitalizaciju svih obrazovnih procesa, razvoj elektronskih servisa za učenike, nastavnike i roditelje, te razmjenu podataka sa drugim institucijama. Već dominantan procenat elektronskog upisa djece i studenata, podnošenja zahtjeva za dom i studentski kredit i stipendiju pokazuje da digitalizacija unapređuje efikasnost sistema i da Crna Gora nastavlja snažnim tempom ka modernom, dostupnom i inkluzivnom obrazovanju.
