Iako se služi toplo i često je zaslađeno, kuvano vino po jačini ne odstupa mnogo od običnog vina. Jedna čaša od oko 2 decilitra uglavnom sadrži između 10 i 12 odsto alkohola, a u nekim varijantama i više, naročito ako se dodaje rum, rakija ili liker.
Zdravstvene smjernice za odrasle osobe govore o umjerenoj konzumaciji, što u praksi znači:
jedna čaša dnevno za žene
do dvije čaše dnevno za muškarce
Međutim, kod kuvanog vina postoji zamka – pije se brzo, često stojeći, na hladnoći i bez hrane. Toplota pića širi krvne sudove i stvara utisak da alkohol manje djeluje, ali tijelo ga razgrađuje istom brzinom kao i svaki drugi alkohol. Šećer dodatno prikriva njegov efekat, pa se granica lako pređe prije nego što toga postanemo svjesni.
Tu je i još jedan faktor – toplota. Budući da se pije toplo, alkohol se brže apsorbuje u krvotok, a osjećaj topline i prijatnosti često vara, pa se čini da piće djeluje blaže nego što zapravo jeste.
U stvarnosti se dešava suprotno: toplo alkoholno piće širi krvne sudove, zbog čega se subjektivno osjećamo zagrijano, ali tijelo zapravo brže gubi toplotu. To može dovesti do naglog umora i iscrpljenosti, naročito ako se duže boravi na hladnoći. Upravo ta kombinacija toplote, alkohola i začina čini kuvano vino varljivo pitkim – pije se lako i brzo, a posljedice se osjećaju tek kasnije, često iznenada.
Problem s kuvanim vinom nije samo količina alkohola, već i kontekst u kojem se pije. Često se konzumira uveče, na prazan stomak, u hladnim uslovima, a sve to dodatno opterećuje organizam. Mamurluk nakon kuvanog vina mnogima je teži nego posle običnog vina, iako je količina alkohola ista. Razlog nije samo alkohol, već kombinacija faktora koji zajedno iscrpljuju tijelo.
Prvo, kuvano vino obično sadrži više šećera nego obično vino. Šećer ubrzava apsorpciju alkohola i pojačava dehidrataciju, što dovodi do jače glavobolje, suhih usta i općeg osjećaja iscrpljenosti narednog dana.
Drugo, pije se toplo, što širi krvne sudove i stvara utisak da alkohol slabije djeluje. Zbog toga ljudi često popiju više nego što bi popili hladnog vina, a organizam se s većom količinom alkohola nosi sporije i teže.
Treće, kuvano vino se najčešće pije na hladnoći i stojeći, često bez hrane. Alkohol tada brže ulazi u krvotok, a tijelo se dodatno iscrpljuje pokušavajući da održi tjelesnu temperaturu. Rezultat su izraženiji umor, mučnina i slabost.
Na kraju, začini poput cimeta, karanfilića i muškatnog oraščića kod osjetljivijih osoba mogu iritirati želudac, pa se mamurluk ne ispoljava samo glavoboljom, već i gorušicom ili mučninom.
