Najveći pojedinačni rejting i dalje ima DPS sa 27,2 odsto, što potvrđuje da ta partija, uprkos formalnom gubitku vlasti 2020. godine, nije politički slomljena i da i dalje ima čvrsto, disciplinovano biračko jezgro.
Na drugom mjestu nalazi se Koalicija za budućnost Crne Gore (NSD, DNP, SNP, Ujedinjena, Slobodna) sa 24,3 odsto, što je stabilan rezultat koji potvrđuje da ovaj politički blok zadržava gotovo četvrtinu biračkog tijela i ostaje ključni faktor bez kojeg nije moguće formirati vlast. U ovaj zbor ulaze i SNP i partija Dragoslava Šćekića.
Pokret Evropa sad (PES) bilježi 14,6 odsto, što ukazuje na stagnaciju i pad početnog entuzijazma. PES ostaje snažan akter, ali daleko od očekivanja koja su pratila njegov ulazak na političku scenu, posebno u kontekstu obećanja o „novoj politici“.
Od manjinskih i srednjih partija, Bošnjačka stranka ima 7,1 odsto, dok Demokrate bilježe 6,8 odsto, što ih i dalje drži u zoni potencijalnog koalicionog uticaja, ali bez kapaciteta za samostalno političko liderstvo.
Evropski savez ima 5,6 odsto, dok partija predsjednika Jakova Milatovića ima 4,5 odsto, što pokazuje da institucionalna funkcija ne garantuje automatsku političku podršku na terenu.
URA je na 3,3 odsto, dok Albanski forum sa 2,1 odsto i Preokret sa 1,9 odsto ostaju ispod izbornog praga.
Šira slika
Ovo istraživanje pokazuje nekoliko ključnih trendova:
•DPS nije politički poražen, već samo gurnut u opoziciju;
•blok oko ZBCG ostaje stabilan i konsolidovan;
•PES gubi momentum i ne uspijeva da preraste u dominantnu snagu;
•politička scena je rascjepkana, sa velikim brojem subjekata ispod cenzusa;
•bez jasnih ideoloških linija i sa zamorom birača, Crna Gora ulazi u 2026. godinu bez izvjesnog političkog raspleta.
Ako bi se izbori održali u ovom trenutku, nijedna politička opcija ne bi mogla samostalno da formira vlast, a pregovori bi ponovo zavisili od istih aktera i istih matematičkih kombinacija koje Crna Gora gleda već godinama.
