Da li pogrešno duvate nos? Evo kako to utiče na trajanje prehlade i sinuse

Da li pogrešno duvate nos? Evo kako to utiče na trajanje prehlade i sinuse

Svaki put kada vam se začepi nos, vjerovatno jedva čekate trenutak kada ćete ponovo moći normalno da dišete. Kao i većina ljudi, duvate nos, ali ponekad to možete raditi pogrešno.

Ljudski nos dnevno proizvodi jedan do dva litra sluzi, a kada ste bolesni, ona se zgušnjava kako bi spriječila ulazak virusa. Duvanje nosa pomaže da se očisti gusta sluz i pruži olakšanje – objašnjava dr Piter Filip, rinolog i hirurg u Univerzitetskom medicinskom centru Raš u Čikagu.

Ipak, važno je znati da je to korisno samo ako se radi pravilno – prejako duvanje može zapravo pogoršati simptome prehlade.

Ispiranje nosa vam daje privremeno olakšanje, ali postoje efikasniji načini da se očisti sluz i pruži dugoročna pomoć.

Prekomjerno duvanje nosa može izazvati povratni pritisak tečnosti koja curi iz sinusa, što znači da gurate sluz nazad u sinuse kada prečesto duvate nos, primijetio je dr Filip. U studiji iz 2000. godine istraživači su stavljali boju u nos pacijenata kako bi pratili kuda sluz odlazi kada snažno duvaju nos. Skeniranje je pokazalo da se boja vraća unazad u sinuse iz nosne šupljine, a dr Filip je dodao da bi to moglo pogoršati infekciju.

Dr Kanvar Keli, otorinolaringolog, rekao je da tečnost iz sinusa može da putuje kroz usku Eustahijevu tubu koja povezuje zadnji dio nosa sa srednjim uhom sa obje strane. Nagomilavanje pritiska i tečnosti u srednjem uhu može potencijalno izazvati pucanje bubne opne, što omogućava bakterijama i virusima da uđu u uho i izazovu infekciju.

Veoma je rijetko da bubna opna pukne zbog duvanja nosa. Za to je potrebna poprilična sila – rekao je dr Keli.

Snažno duvanje nosa takođe može oštetiti krvne sudove i izazvati krvarenje iz nosa, rekao je dr Filip. Kada su sluzokože upaljene ili suve, krvni sudovi postaju izloženi. Iako postoje krvni sudovi svuda oko nosa, oni na prednjem dijelu lako mogu da puknu od pritiska duvanja nosa.

Prekomjerno duvanje nosa više puta dnevno može izazvati dalju iritaciju unutrašnjosti nosa, što dovodi do jačeg otoka nosne sluzokože, pa čak i krvarenja – rekao je Filip. Dodao je da korišćenje grube maramice i stalno čačkanje nosa takođe povećava šanse za krvarenje.

Nazalni vestibulitis je bakterijska infekcija koja se javlja blizu ulaza u nos i izaziva bubuljice i rane. Dr Keli je rekla da sila stalnog duvanja nosa i trljanja o grubu maramicu iritira područje nosa, stvarajući mikro-posekotine u nosu koje bakterijama daju priliku da izazovu infekciju. Stafilokokus aureus je obično bakterija koja izaziva nazalni vestibulitis.

U ekstremnim slučajevima, bilo je izvještaja o ljudima koji su toliko snažno duvali nos da su slomili očnu duplju, što je rezultovalo otokom oka i mogućim gubitkom vida na pogođenom oku.

U ovim situacijama visok intranazalni pritisak je slomio jednu od kostiju očne duplje. Dr Filip je napomenuo da su ovo izuzetno rijetki slučajevi i da su ljudi uspjeli da se oporave nakon što su prestali da duvaju nos.

Dr Filip je rekao da su stručnjaci i dalje podijeljeni oko toga da li snažno duvanje nosa izaziva glavobolje, jer ljudi sa curenjem iz nosa često imaju grip ili prehladu koja može izazvati simptome migrene.

Rekao je da je moguće da snažno duvanje nosa može izazvati ili pogoršati glavobolje zbog pritiska na sinuse.

Keli je rekla da bi trebalo nežno prazniti nos kako biste izbjegli neželjene efekte. Preporučila je zatvaranje jedne nozdrve kako biste sprečili izlazak vazduha kroz drugu. Zatim nežno duvajte nos tako da vazduh i sluz izađu na stranu koju pokušavate da očistite.

Dr Keli je takođe preporučila upotrebu mekših, vlažnijih maramica kako bi se spriječila iritacija spoljašnjosti nosa. To uključuje maramice sa hidratantnim i umirujućim sastojcima kao što su aloe vera i nana.

Jedan od najboljih načina je ispiranje fiziološkim rastvorom – rekao je dr Filip. Slani rastvor čisti nosnu duplju, ispirajući sluz, bakterije i druge iritanse. Ljudi sa običnom prehladom ili infekcijom sinusa osjećaju olakšanje nakon ispiranja fiziološkim rastvorom.

Dr Filip je dodao da su nazalni dekongestivi (lekovi koji smanjuju otok i zagušenje u nosnim prolazima, obično kod prehlade, alergija ili sinusitisa) još jedan način za čišćenje začepljenog nosa. Popularni nazalni dekongestivi sadrže fenilefrin i oksimetazolin koji smanjuju otok krvnih sudova i otvaraju disajne puteve.

Ovi nazalni dekongestivi dobro djeluju na brzo ublažavanje zagušenja. Međutim, dr Filip upozorava da ih treba koristiti samo tri dana jer prekomjerna upotreba smanjuje efikasnost. Pored toga, prekomjerna upotreba lokalnih sprejeva može izazvati stanje koje se naziva medikamentozni rinitis, što može izazvati dodatnu upalu u nosnim prolazima i dovesti do još veće kongestije.

Topli oblozi na licu i para takođe pomažu u otpuštanju sluzi i omogućavaju joj da prirodno izađe, rekla je dr Keli.